Home / Biznis i politika / Postoje uspješni, a medijski neeksponirani poduzetnici. Takve tražimo!

Postoje uspješni, a medijski neeksponirani poduzetnici. Takve tražimo!

Postoje uspješni, a medijski neeksponirani poduzetnici. Takve tražimo! EY Poduzetnik godine potvrdio se kao kvalitetna platforma putem koje se podupire poduzetništvo, odaje priznanje ljudima koji su bili inovativni, preuzeli rizik, otišli izvan granice te napravili uspješan biznis.

Koji je bio osnovni motiv da se dodjela nagrade prvi put održi i kod nas? – Dio strategije EY-a je izgradnja boljega poslovnog okruženja pa nam se, s obzirom na stanje gospodarstva, pomoć poduzetništva istaknula kao prava stvar. U Hrvatskoj je poduzetništvo uvijek nekako crno obojeno, a sigurno ima pozitivnih primjera i uvjeren sam da će taj projekt to i dokazati. EY Poduzetnik godine pokrenut je prije 28 godina, danas se provodi u više od 60 zemalja svijeta i potvrdio se kao kvalitetna platforma putem koje se podupire poduzetništvo, odaje priznanje ljudima koji su bili inovativni, preuzeli rizik, otišli izvan granice te napravili uspješan biznis. Za neke se zna da su uspješni, ali sigurno ima i samozatajnih. To smo potvrdili i u razgovoru s kolegama iz drugih ureda EY-a, koji su nam rekli da se uvijek nađe netko tko je pronašao neku malu nišu, uspješan je, ali ne i medijski eksponiran. Siguran sam da ćemo i u Hrvatskoj pronaći takve. Male, srednje ili velike, nema nikakve kategorizacije. No moraju zadovoljavati nekoliko uvjeta. Moraju imati velik vlasnički udio u tvrtki, s najmanje dvije godine na menadžerskoj poziciji. Ako je dioničko društvo, onda kandidat mora biti suvlasnik i imati status koji mu omogućuje važnu ulogu u određivanju strategije biznisa. To su osnovni kriteriji.

Kakav je odaziv na natječaj? – Budući da je ovo prva godina u kojoj se uvodi projekt primarni je cilj upoznati poduzetnike i javnost s njegovom važnosti. U isto vrijeme pokušavamo poduzetnicima i direktno pristupiti. Ne ciljamo na tisuću prijava, bitno nam je da su kandidati kvalitetni. Reakcije su iznimno pozitivne i vjerujem da će žiri imati težak izbor.

Što biste poručili poduzetnicima? Zašto bi se trebali prijaviti? – Dobit će respektabilno priznanje koje dodjeljuje neovisan žiri. Uostalom, ništa ih ne stoji. Inače žiri čine poduzetnici koji su nekada osvojili nagradu, ali s obzirom na to da se u Hrvatskoj kreće ispočetka, morali smo izabrati neovisan i stručan žiri. Predsjednik Uprave Atlantic Grupe Emil Tedeschi predsjednik je žirija. Tu su i Nenad Bakić kao poduzetnik i investitor koji i sâm gleda u druge biznise i dobar je s brojkama; Saša Cvetojević također investira u razne projekte, ima svoj poduzetnički inkubator; Vedrana Jelušić Kašić, direktorica EBRD-a, koji isto gleda razne projekte, te Lajoš Žager, dekan zagrebačkoga Ekonomske fakulteta, koji osim znanstvenog statusa predaje analizu. Pobjednik ide na izbor za svjetskog poduzetnika u Monte Carlo, gdje će se sastati pobjednici iz svih 60 zemalja. Primjerice, prošlogodišnji svjetski pobjednik bio je turski poduzetnik Hamdi Ulukaya, vlasnik tvrtke Chobani, koja proizvodi grčki jogurt kojim je pokrenuo pravu revoluciju u Americi. EY Poduzetnik godine fenomenalna je platforma za povezivanje s drugima iz svijeta biznisa i možda ih odvede u novom smjeru. Na kraju ulaze u alumni program i u budućim godinama mogu ostati u kontaktu s najuspješnijim svjetskim poduzetnicima.

Spomenuli ste da je osnovni motiv za pokretanje projekta bila poduzetnička klima. Koje osnovne probleme vi vidite? – Imamo preskupu i nedovoljno učinkovitu državu i to je već previše. No nije sve samo na državi. Vlada negativan sentiment, a ja sam poznati optimist i stalno ‘trubim’ da nam treba pozitivno stajalište. Kada bismo svi mislili da možemo, sigurno bismo i mogli. Bitna je kolektivna psihologija.

Ali promjene u glavi najteže dolaze. Na tom ispitu padaju mnogi. – Trebalo bi širiti pozitivne vijesti. Moguće je, samo treba biti kvalitetan, inovativan, pronaći nišu i gledati prema ekonomijama koje imaju bolji rast te riskirati.

Smatrate da bi nišu trebala naći cijela Hrvatska. Slično ste rekli u nedavnoj Liderovoj anketi o hrvatskom prioritetu. – Kad je Estoniji 2009. BDP pao za 14 posto, tražili su da im se pomogne. Kolega Tauno Olju, vodeći stručnjak za programiranje, planiranje i povlačenje sredstava EU, koji trenutačno radi u hrvatskom uredu EY-a, tada je u Estoniji vodio jedan projekt. Tražili su gdje u svjetskim razmjerima mogu biti dobri da bi na kraju to i poticali. Tako i Hrvatska mora pronaći dvije, tri stvari u kojima može biti konkurentna i poticati ih, a svima ostalima omogućiti dobar okvir. Ako u idućih 10 ili 20 godina želimo biti među vodećim zemljama u nekom segmentu, onda moramo krenuti od osnovne škole, sustava obrazovanja i školovati stručnjake koje želimo i koji nam trebaju. Reći ‘ja želim’ nije dovoljno. Neke su se zemlje u tranziciji stvarno promijenile. U Poljskoj su jako proaktivni, svi nešto rade. Kod nas dosta ljudi ima negativno stajalište. No meni ionako kažu da sam jedini optimist u Hrvatskoj.

Prilično ste optimistični, to je istina. Vi kažete rast BDP-a od 1,1 posto u 2015., MMF prognozira rast od 0,5 posto, a najpesimističniji bankarski analitičar u Hrvatskoj Hrvoje Stojić pad od 0,5 posto. – Možda je malo optimističnija ocjena nego kod drugih, ali postoji potencijal izvan našeg tržišta koji bilježi rast i kada bismo se zakačili na to, napravili rezove unutar države te promijenili sentiment, mogli bismo pokrenuti pokazatelje na bolje. Prognoza BDP-a nije samo matematika.

Sad ste spomenuli i drugu veliku kočnicu, osim promjena u glavi – reforme. – Logično je da ih neće biti u zadnjoj godini mandata, niti to itko očekuje. Iako bih ja kao optimist i idealist rekao da se to može. Mislim i da treba pojedine stvari centralizirati. Znam da je veliki hit decentralizacija, ali ne vjerujem da malim zemljama to treba. Ne možemo puštati da o nekim strateškim projektima odlučuje lokalna uprava. Dovoljno smo mali da s kompetentnom i stručnom vladom možemo vladati cijelom državom. Pitanje je volje i organizacije vlade, koja se unaprijed mora dogovoriti što će napraviti i onda to i provesti.

Dakle, pitanje odavno više nije što, nego kako. – Zato smo tu, da pomognemo. I uspješnije zemlje traže savjete, troše na konzultantske usluge, a kod nas bi to bio problem koji se razvija po novinama. Nama ne trebaju znanja izvana jer mi sve sami znamo najbolje. Zato smo tu gdje jesmo. Imamo jak tim na čelu s Taunom Oljom, koji je radio vani i doveli smo ga ovdje zbog ulaska Hrvatske u EU. On s obzirom na iskustvo može pomoći javnom sektoru da posloži procese kako bi mogao povući sredstva iz fondova EU. Dakle, doveli smo čovjeka koji to zna, ali jako se malo natječaja raspisuje, zbog čega je industrija konzultanata za ozbiljne i velike projekte u lošoj situaciji. No postoje neki planovi u najavi pa vjerujem da će to doći. Samo je pitanje hoćemo li se ubrzati ili biti i dalje spori.