LUDO LJETO

Kiša je glavni razlog i za povećanje i za pad prometa. Vijesti proizvođača i trgovaca s obale kontradiktorne su, no tko se dobro pripremio i spustio cijene ostvario je veći promet, ali zarada je ostala u najboljem slučaju jednaka lanjskoj. Turisti će doći, potrošiti, neće pred kišom pobjeći. Ili: Turisti će doći, potrošiti neće, pred kišom će pobjeći.

Kada smo stručnjake u sektoru trgovine pitali za stanje u maloprodaji, s obzirom na oscilacije u turističkoj sezoni, kao da je iz njih progovarala proročica Pitija, čiji se odgovori mogu protumačiti na dva načina. S kišnim vremenom nekome je smrknulo, nekome je svanulo. Jedni kažu da kad pada kiša gosti kupe ‘prnje’ i odlaze u sunčanije krajeve (naročito gosti kampova), drugi da kad kiša pada novac brže curi u izvanpansionskoj potrošnji. U svakom slučaju, iskustva i mišljenja o stanju u maloprodaji nevjerojatno su različita. Čovjek bi rekao – ludo ljeto. Trgovci, prema običaju, skrivaju poslovne rezultate k’o zmija noge, sve je poslovna tajna. Konzultanti i ekonomski stručnjaci puni su oprečnih informacija s terena. Proizvođačima očito ide vrlo dobro, čini se da je kiša pospešila rast prodaje njihovih proizvoda. Logika nalaže da i trgovci ne ide ništa lošije.

Konzultant Dragan Munjiza tvrdi da je sezona za trgovce na Jadranu izvrsna, da imaju dobre marže i veći promet nego lani te da vodeći trgovački lanci ostvaruju rast i do 15 posto. Branko Roglić, vlasnik Orbića, kaže da u trgovinama na moru ima više kupaca nego lani, ali je skeptičan prema pozitivnim financijskim učincima, koji, kaže, neće biti veći od jedan posto u odnosu na lanjsku sezonu. Još jedan vodeći distributer, Zvjezdan Stanić, koji najviše proizvoda distribuira putem kanala HoReCa, kaže da je bilo nešto lošije tijekom kišnog srpnja, ali da je sada promet na razini lanjske sezone. Konzultant Boris Teški priznaje da na tržištu kruže potpuno različite informacije.

Ono što sam čuo u teoriji i vidio na terenu ne štima mi. Prema vlastitim procjenama, izvanpansionska potrošnja gostiju, uključujući maloprodaju, nije na prošlogodišnjoj razini. Iz zadnjih razgovora s trgovcima da se zaključiti da su nezadovoljni rezultatima u lipnju i srpnju, a sumnjam da je kolovoz sve to izvukao – priča Teški.

Martin Evačić, predsjednik Uprave trgovačkog udruženja NTL, čije članice imaju brojna prodajna mjesta na obali, slaže se s tom tvrdnjom. Štoviše, za njega je situacija panična, što se vidi u drastičnom spuštanju cijena. Osnovni asortiman poput mlijeka i mesa ne bi se uopće prodavao da nije na sniženjima. Cijena piletine u godinu dana pala je 15 posto, svinjetine isto tako, a proizvodnja nije ništa jeftinija. Trgovci su se odrekli marže, a proizvođači ne zarađuju – tvrdi Evačić. Prema njegovim procjenama, ova je sezona podbacila za dva do tri posto u odnosu na lani, s time da je u srpnju pad bio i pet posto.

U Francku kažu da u svim kategorijama – kavi, čaju i snacku bilježe rast u odnosu na prošlu godinu te da su u srpnju i kolovozu premašili prodajne rezultate u odnosu na isto razdoblje prošle godine. To smo postigli prije svega zahvaljujući dobroj pripremi sezone u svakom smislu – od pripreme na prodajnim mjestima i realizacije marketinških kampanja do lansiranja novih proizvoda poput nove premium mljevene kave 100 posto Arabice, koju smo kupcima ponudili po vrlo pristupačnoj cijeni, ili pak novoga Cappuccina kokos i bijela čokolada, koji je daleko premašio naše prodajne planove – objašnjavaju u Francku.

Saponija je u prvih šest mjeseci ostvarila rast proizvodnje od sedam posto i to na gotovo svim ključnim bendovima te bilježi rast prodaje deterdženata. U lipnju je ostvaren i rekordan mjesečni prodajni rezultat od 66,5 milijuna kuna. Tijekom ljetnih mjeseci važnu ulogu igra i program za sučanjani Di, a od ove godine jače smo afirmirali svoj brend Lahor gelovima za tuširanje i tekućim sapunima. Pojačane prodajne i marketinške aktivnosti rezultirale su rastom prihoda od prodaje, koji su u sedam mjeseci ove godine u Hrvatskoj tri posto veći u odnosu na prošlu godinu – kaže Dajana Mrčela, članica Uprave Saponije.

Zvonimir Belić vlasnik je Zarja grupe, koja se bavi proizvodnjom domaćih šeri-rajčice i plasira je u sve trgovačke lance, uključujući i Konzum, pod brendom Kora. Kaže da je promet njegovim proizvodima u trgovinama na razini lanjske godine, možda za par postotaka veći, ali da bi financijski rezultat za njegovu tvrtku mogao biti i do 20 posto niži kao rezultat rušenja cijena. Hrvatski kupac isključivo se vodi cijenom, ne kvalitetom i najmanje razmišlja o tome je li proizvod iz lokalne proizvodnje. To su ga naučili trgovački lanci, koji se oslanjaju na uvozne proizvode. Proizvođači u EU u svojim matičnim zemljama čuvaju cijene domaćih proizvoda, a onda na tržištima kakvo je hrvatsko prodaju viškove po znatno nižim cijenama – komentira Belić, dodajući da je svoju rajčicu prije 10-ak godina, kada je domaći proizvod nešto značio, mogao prodavati za 50 lipa ili kunu više, ali da danas mora biti u rangu uvozne.

Prema podacima Sektora za trgovinu HGK, u prvom kvartalu 2014. godine došlo je do blagog oporavka trgovine, a u lipnju je u odnosu na svi banj zabilježen realan porast od 0,9 posto (s time da je pad u svibnju iznosio 1,8 posto u odnosu na svibanj 2013). Zbog lošeg vremena dogodio se fenomen tzv. srpanjske rupe te se nije dogodio očekivani porast u prometima. Prema prvim procjenama za srpanj i kolovoz, očekuje se da će maloprodaja do kraja turističke sezone uravnotežiti prihode u odnosu na prošlu godinu, a za očekivati je i blagi rast – objašnjava Tomislava Ravlić, pomoćnica direktora Sektora za trgovinu u HGK.

Ako je vjerovati stručnjacima, probleme trenutačno nemaju Lidl i Kaufland, međutim, svi ostali, uključujući Konzum, Plodine, Tommy, NTL bilježe pad prometa, a to je skoro 80 posto tržišta. Inače su u sezoni marže na obali veće nego na kontinentu, a stručnjaci tvrde da ih u odnosu na lani trgovci nisu dizali. Konzum, Plodine, Studenac i Tommy drže oko 70 posto trgovine na obali, ali navodno nitko od njih nije dizao marže, što više, cijelo ljeto traju sniženja.

Damir Novotny, ekonomski analitičar, ne bi se oslanjao na brojke, koje su prema njegovom mišljenju metodološki loše obrađeni podaci. Osvrnuo se na problem koji je dublji kad se govori o efektima turizma. Vremenske prilike sigurno nisu glavni utjecaj na sezonu. Riječ je o strukturnom problemu: nemamo dovoljno hotela s četiri zvjezdice koji nude neke sadržaje, nemamo dovoljno prave kulturne ponude koja bi privukla turiste. Kampovima ide jako loše, vlasnici restorana vrlo su nezadovoljni potrošnjom, barem do sada. Ostali smještajni kapaciteti popunjeni su na razini prošle godine, ali su ponuđači spuštali cijene, tako da je pitanje hoće li biti priželjkivanog financijskog efekta. To se odnosi i na trgovinu. Turizam je u dubokoj strateško-strukturnoj krizi, a mogu ga spasiti jedino nova ulaganja od 10-ak milijardi eura – smatra Novotny.

Za razliku od Evačića, smatra da se hrvatska maloprodaja nije cjenovno dovoljno prilagodila padu potražnje i krizi. Naveo je primjer Grčke, koja je znatno korigirala cijene u maloprodaji, prilagodila se krizi i zato danas bilježi odličnu potrošnju. Ako statistiku ostavimo po strani, stanje na terenu odraz je improviziranog odnosa turističke politike, kojoj su vremenski uvjeti i dalje glavni izazov. Da je u ožujku Ministarstvo turizma realiziralo dugoročekivanu Satelitsku bilancu, koja bi bila pokazatelj konkretnih utjecaja turizma na sve ostale djelatnosti i potrošnju, danas ne bismo imali takav kaos, već relevantne podatke koji bi gospodarstvu dali direktni uvid u stanje na terenu te mogućnost eventualne intervencije. Ovako ćemo se i dalje oslanjati na Pitiju.