Potrošači danas racionalno čitaju znakove, a emotivno se vežu uz određene brendove ili kampanje. Stoga je proizvođačima sve teže prodati proizvod. Da bi nagovorili nekoga na kupnju imaju sve manje vremena i sve više konkurenata na policama.
U svijetu u kojem je zdrava prehrana postala trendom oko kojeg se vrti jako mnogo novca očekivali bismo da svatko u džepu nosi mrkvu umjesto čokoladice, da jede hranu iz ekološkog uzgoja i upotrebljava isključivo maslinovo ulje. No stvari u praksi izgledaju malo drukčije. Iako još uvijek najviše kućanstava za pripremu hrane rabi suncokretovo ulje, velik je udio i onih koji koriste maslinovo ulje. Anketa GfK, tvrtke za istraživanje tržišta, pokazala je međutim da sve više ljudi upotrebljava svinjsku mast. Prije sedam godina mast je koristilo oko 70 tisuća kućanstava, ove godine taj se broj popeo na oko 200 tisuća kućanstava, a maslinovo ulje koristi oko 400 tisuća kućanstava, otprilike jednako kao i prije sedam godina. U tom periodu prosječna cijena masti porasla je za 11 posto, dočim je cijena maslinova ulja pala za 30 posto. Postoje debate je li svinjska mast zdrava ili nije, a često o tome odlučuju mediji i marke tinska industrija. Jednom je časa vina za zdravlje poželjna, drugi dan povećava opasnost od moždanog udara pa se postavlja pitanje dijeliraju li navike potrošača promjene u industrijama ili industrije (pogotovo marke tinska) mijenjaju navike kupaca. Ono što najviše određuje tijek promjena jest svakako tehnologija koja je proizvođačima i trgovcima omogućila kontinuiranu komunikaciju i mogućnost stvaranja odnosa, a kupcima mogućnost provjere.
