CARSTVO MARIJANA FILIPOVIĆA

Grupa malih dioničara i udjelničara optužuje Marijana Filipovića da izvlačeći novac iz tvrtki umanjuje njihovu vrijednost. Smatraju da počinjena šteta premašuje 300 milijuna kuna. Filipović šuti, a budućnost Finvesta ovisi o prodaji strateškom partneru.

Dobrotvor i heroj godine pretvorio se u antiheroa. Marijan Filipović, kojem je predsjednik Ivo Josipović početkom prošle godine uručio nagradu Ponos Hrvatske zbog dobrotvornih namjera (koje su i dalje ostale samo namjere) da svoju tvrtku Finvest Corp ostavi ‘zakladi koju će voditi žitelji i radnici’, završio je s kaznenom prijavom u kojoj ga grupa malih dioničara Finvesta i udjelničara Hotela Njivice, među kojima su Nenad Bakić, Richard Fuchs, Kristijan Floričić i drugi, optužuje da izvlačeći novac iz tvrtke umanjuje njezinu vrijednost.

Finvest je dvije godine nakon dobrotvorne najave i dalje u većinskom vlasništvu 80-godišnjeg Marijana Filipovića, a od početka godine snašle su ga sve moguće nevolje. Žiroračun tvrtke je od početka 2014. bio u blokadi sedam puta, a od 15. svibnja neprekidno je u blokadi. Uvjeti za predstečajnu nagodbu i(li) stečaj ispunjeni su, ali u Finvestu se i dalje hvataju za slamke spasa u vidu financijskog i operativnog restrukturiranja, što podrazumijeva prodaju imovine, i potencijalnih strateških partnera za Finvestov drvnii biznis i Hotele Njivice.

Lista prigovora koji mali dioničari imaju na račun Filipovića prilično je dugačka. Njihov je cilj, kaže jedan od malih dioničara, zaštitu imovine Finvesta i vlastitih interesa, a u pripremi je još nekoliko kaznenih prijava protiv Filipovića i drugih odgovornih osoba, predsjednika Uprave Finvesta Željka Erenta i direktora Hotela Njivice Zvonimira Tudorovića.

Kao što je poznato, Finvest d.d. se u listopadu 2012. dijeli i osnivaju se nove dvije tvrtke: Hoteli Njivice d.o.o. i Finvest Rijeka d.o.o. Tim činom, upozorava izvor blizak kompaniji koji je želio ostati anoniman, započinje proces kontinuiranoga komadanja i izvlačenja novca iz kompanije. Udjele u novoj tvrtki Finvest Rijeka Filipović je darovao svojoj kćerki Katici Filipović na štetu drugih udjelničara. Filipović je kćeri darovao tvrtku vrijednu, prema procjenama, oko 30 milijuna kuna oštetivši pritom udjeničare za oko četiri milijuna kuna. Osim toga ta je tvrtka nekoliko puta isplatila plaće radnicima Finvesta, koji je u blokadi, bez plaćanja doprinosa i poreza oštetivši pritom državni proračun.

Druga tvrtka nastala tom podjelom su Hoteli Njivice, u kojoj direktor postaje Zvonimir Tudorović, inače svlasnik tvrtke Effectus, putem koje se nabavljaju mobilne kuće u kampu Njivice.

U operaciji ‘izvlačenje novca’ iz Finvesta i Hotela Njivice aktivna je tvrtka Agrocetin, također u vlasništvu Marijana Filipovića. Turistički kapaciteti iznajmljuju se preko Agrocetina, koji se bavi poljoprivredom, tj. uzgojem jabuka. Nadalje, Finvest Corp izdao je jamstva u vidu mjenica i zadužnica bez osiguranja za Filipovićevu tvrtku Agrocetin za kreditne odnose s Vaba bankom u vrijednosti većoj od tri milijuna eura. Navedena jamstva i obveze nisu nijedne zavedeni u financijskim izvješćima niti su o tome obaviješteni skupština i dioničari.

Agrocetin i Finvest Corp izdali su nekoliko desetina faktura društvu Hoteli Njivice unazad zadnjih nekoliko mjeseci za renoviranje hotela, čime je, kaže izvor, izvlačen novac iz kredita za pripremu sezone u Hotelima Njivice. Posebno je zanimljivo ovogodišnje bojenje hotela, koje se obavilo dvaput. Konkretno, za bojenje hotela Beli Kamik faktura je poslana s društva Agrocetin, koje se inače bavi poljoprivredom i nema zaposlene građevinske radnike. Prema procjenama, ukupna šteta počinjena u Hotelimu Njivice je oko 60 milijuna kuna, a smatra se da je preko Agrocetina izvučeno oko 20 milijuna kuna. Marijanov sin Marin Filipović, koji je do razlaza s oćem i praktički razbaštinjenja 2012. godine bio predsjednik Uprave Finvesta, ima mjenice od Hotela Njivice u iznosu od oko 25 milijuna kuna i već je, navodno, dvaput blokirao račun Hotela Njivice sa svojim zadužnicama i mjenicama.

Najnovije je da se u konsolidiranim financijskim izvješćima počinje spominjati Rudnik d.o.o., koji je, kaže izvor, Finvest preuzeo lani od svog unuka Marijana Filipovića-Škrtića, koji je danas i direktor tvrtke. Koji je razlog manevra, ostaje napoznato. Finvest Drvar je pak posebna priča. U proljeće je prodan na javnoj dražbi zbog nagomilanoga poreznog duga. Zapošljavao je oko 300 ljudi, a nakon prestanka rada pilane u rujnu 2013. nastavili su se gomilati gubici uključujući i dugovanja za sirovinu te porezni dug. Procjenjuje se da je u Drvaru učinjena šteta od oko 50 milijuna KM.

Primjeri u kojima se vidi izvlačenje novca iz poduzeća u vlastiti džep dva su kredita podignuta potkraj prošle godine u Hrvatskoj poštanskoj banci. Potkraj prosinca 2013. Finvest Corp podigao je kredit u iznosu od 15 milijuna kuna u HPB-u opteretivši pritom Finvestove nekretnine i tim novcem kreditirao Filipovića. Za taj je kredit tek naknadno napravljen ugovor o pozajmici između Finvesta i Filipovića.

Drugi kredit u HPB-u podignut je na iznos od pet milijuna kuna, a za osiguranje su, između ostalog, založene nekretnine u vlasništvu Finvesta Corp, opet bez suglasnosti skupštine ili bilo kakve obavijesti dioničarima. Otprilike u isto vrijeme počele su blokade Finvestovog računa. Prvu blokadu računa u siječnju pokrenula je banka za kamate, a slijedili su je i drugi vjerovnici. Zadnju, aktualnu blokadu pokrenuo je Unicredit iz BiH zbog jamstava Finvestu Drvar.

Mali dioničari postavljaju pitanje zašto Finvest Corp novac dobiven tim kreditima nije iskoristio za vlastitu likvidnost i pokrivanje dugova.

Kada se zbroji i oduzme, pojedini mali dioničari smatraju da se počinjena šteta u slučaju Finvesta, što posredno, a što neposredno, broji u stotinama milijuna kuna. Osim toga mnogo je međusobnih garancija između Finvesta i Hotela Njivice pa se smatra da bi u slučaju stečaja poispadali brojni kosturi iz ormara. S obzirom na međusobne odnose tvrtki u Filipovićevom vlasništvu, teško je procijeniti tko bi koga mogao prvi povući prema dnu.

Zanimljivo je i to kako je Finvest, prema neslužbenim informacijama, ovih dana uspio dobiti kredit od 1,5 milijuna kuna iako mu je račun blokiran.

Na sve te optužbe i pitanja Marijan Filipović zasad se nije oglasio iako smo mu uputili upit. Poznato je da se Filipović dosta dugo ‘igrao’ na tržištu kapitala, i to ne malim iznosima, pa njegovi osobni dugovi i problemi nastaju kada se vrijednost dionica strmoglavlja. Iako smo ostali uskraćeni za Filipovićev odgovor, predsjednik Uprave Finvesta Željko Erent ponudio je svoje viđenje stvari. Naravno, mnogo optimističnije nego što se to može čuti u redovima malih dioničara i zaposlenika.

• Upravo završavamo financijsko restrukturiranje. Uspjeli smo prodati dio imovine koja nije bila u funkciji i blizu smo dogovora sa strateškim partnerom koji bi dokapitalizirao pilanu u Gerovu. Nakon toga ćemo biti sposobni podmiriti obveze i stabilizirati poslovanje – kaže Erent, koji nije želio otkriti detalje očekivane dokapitalizacije. Neslužbeno se može saznati da je riječ o strateškom partneru iz Njemačke koji je već ranije bio zainteresiran za Finvestovu pilanu.

Unatoč Erentovom optimizmu, kako kažu brojke iz financijskih izvješća, Finvest još nije uspio stabilizirati poslovanje. Prihodi su i dalje u padu, a rashodi u porastu, premda je ogromna stavka u prošlogodišnjem gubitku bio zatvaranje Finvesta Drvar. Prema financijskom izvješću za 2013. ukupni prihod Finvesta lani je bio 98,3 milijuna kuna, a gubitak 95,9 milijuna. Konsolidirano, ukupni prihod iznosio je 114,8, a gubitak 32,1 milijun kuna. U prvoj polovici ove godine trend je i dalje loš – ukupni prihod je bio 31,05 milijuna kuna, a gubitak 11,1 milijun kuna. Nakon nekoliko valova smanjivanja broja zaposlenih u Finvestu zaustavio se na oko 250 zaposlenih.

S obzirom na gubitak i dugove, isisavanje novca iz tvrtke u vlastiti džep je bila kap koja je preliša času strpljenja malih dioničara.

Kratkoročne obveze Finevsta znatno premašuju kratkotrajnu imovinu, a problemi u podmirivanju obveza, što je dovelo do blokiranja žiroračuna u više navrata, može utjecati na nastavak poslovanja u dogledno vrijeme, stoji u financijskom izvješću. Samo u ovoj godini Finvestu dospijeva 29,7 milijuna kuna dugoročnih obveza, a do 2022. 43,5 milijuna kuna.

Prema revizorskom mišljenju daljnje poslovanje Finvesta ovisi o osiguranju priljeva dostatnih novčanih sredstava kako bi se podmirile dospjele obveze te o pristupu i nabavi sировina od glavnog dobavljača Hrvatskih šuma. Početkom godine dug prema Hrvatskim šumama bio je oko osam milijuna kuna, a sировina se isporučivala prema plaćenom iznosu. Riječ je o najvažnijem i po iznosu najvećem Finvestovom vjerovniku. Situacija je sada riješena, kaže Erent, na način da su Hrvatske šume uzele zalog nad dijelom Finvestove imovine.

Osnova za revizorsko mišljenje s rezervom je to što su u iskazu dugotrajne i kratkotrajne financijske imovine Finvesta sadržana potraživanja po pozajmicama danima većinskom vlasniku, povezanim društvima i ostalim društvima i neizvjesna u pogledu naplate u ukupnom iznosu od 44,3 milijuna kuna. Potencijalne obveze temeljem danih jamstava za zajmove poslovnih banaka danih većinskom vlasniku i povezanom društvu Finvest Drvar utvrđene su u iznosu od 8,2 milijuna kuna. Osim toga, smatraju revizori, nije umanjena vrijednost nekretnina, opreme i postrojenja iako su postajali pokazatelji da je tržišna vrijednost te imovine manja u odnosu na knjigovodstvenu.

Lani je Finvest imao zabijeležene pozajmice prema Marijanu Filipoviću u iznosu od 13,7 milijuna kuna, prema Okvirnom ugovoru o zajmu sklopljenom 27. prosinca i s rokom povrata 1. siječnja 2022. te još dvije pozajmice od 4,2 milijuna kuna i 915 tisuća kuna. Dvije pozajmice od 4,6 i 3,6 milijuna kuna odnose se na tvrtku Rudnik, koju vodi Filipovićev unuk. Na pitanje o tome kakva je jamstva Finvest imao za te pozajmice većinskom vlasniku i povezanim društvima, Erent kaže da su jamstvo bili njihovi poslovni udjeli. Hoće li se i kako Finvest i njegov vlasnik spasiti, uvelike ovisi o prodaji Hotela Njivice strateškom partneru. O tome Filipović govori već duže ali nikad nije realizirano zbog velikih apetita u pogledu tražene cijene. Sada je taj proces, navodno, pri kraju. Upućeni u stanje u Finvestu smatraju da tvrtka može preživjeti najkasnije do polovice rujna ako se ubrzo ne realizira dokapitalizacija Finvesta Corp u iznosu od barem pet milijuna eura i(li) prodaja Hotela Njivice. Erent pak očekuje da će uspjeti odblokirati Finvestov račun do kraja mjeseca, kao što je i uvjeren u uspjeh najavljenje dokapitalizacije. Unatoč svim problemima u kojima se našao, Finvest još ima mnogo imovine i da se spasiti, no to bi trebalo učiniti dok je tvrtka još uvijek živa.