Prema ponašanju izvan radnog vremena, identificirane su tri vrste radnika: angažirani, neangažirani i aktivno neangažirani. Gallupovo istraživanje pokazalo je da je visoka razina angažmana zaposlenih važnija od svih drugih specifičnih politika blagostanja tvrtke, a može se i povisiti kvalitetnim upravljanjem.
Kao i mnogi, i ja često radim izvan redovitoga radnog vremena, dakle kod kuće, u zračnoj luci, a ponekad i na odmoru. Mobilna tehnologija stvorila je ‘novu normalnost’ glede posla za mnoge od nas – kaže Jim Harter, glavni istraživač na Gallupovom odjelu za menadžerske prakse i autor bestsellera ‘12: The Element of Great Managing’. Gallupovo istraživanje, nastavlja Harter, otkriva da gotovo svi američki radnici s punim radnim vremenom, njih 96 posto, ima pristup računalu, pametnom telefonu ili tabletu, a čak 86 posto njih upotrebljava pametni telefon ili tablet ili oboje. Čak dvije trećine ispitanih navelo je da im se količina posla koji obavljaju izvan redovnoga radnog vremena povećala s ‘malom’ na ‘mnogo’ zbog napretka mobitela u posljednjih deset godina.
No pravo je pitanje je li to dobitak ili gubitak? Briga o poslu tijekom neradnog vremena može povrijediti naše odnose s obitelji i prijateljima, ali još uvijek više od tri četvrtine ispitanika u Gallupovom je istraživanju mogućnost upotrebe mobilne tehnologije izvan posla pozicioniralo uglavnom u pozitivan razvoj zbivanja. Istražujući dublje, nastavlja Harter, otkrili smo da tek nešto više od trećine radnika često provjerava e-poštu izvan radnog vremena – i oni koji to čine, njih 17 posto – vjerojatno će bolje ocijeniti svoj ukupni život u usporedbi s onima koji kažu da nikad ne provjeru e-mail izvan posla.
No ovdje je prava zagonetka: oko polovice radnika koji kažu da provjeravaju e-poštu često izvan posla također će tvrditi da su pod ‘mnogo stresa’, u usporedbi sa samo trećinom onih pod stresom a koji su izvan radnog vremena posvećeni samo sebi. Drugim riječima, ‘vrednovanje sebe’ ne slaže se s ‘doživljajem sebe’. Kod ‘vrednovanja sebe’ najvjerojatnije se želi reći da je život bolji jer imamo fleksibilnost provjeriti mailove kada želimo, a kod ‘doživljaja sebe’ više se osjeća stres povezan s dodatnim radom, poslovnim pritiskom ili krivnjom. Taj unutarnji sukob nije nov psihologizma. Na primjer, istraživanja pokazuju da se ta naša ‘dva ja’ također razlikuju u tome kako tumače imati novac i djecu. Biti roditelj i imati više novca povezano je s višim životnim procjenama; ali imati više novca ne odnosi se na manje svakodnevni stresa, isto kao što i imati djecu znači više stresa u prošlom. ‘Vrednovanje sebe’ odgovara na status, a ‘doživljaj sebe’ odgovara na dnevni i trenutačni život. Dakle, iako je često provjeravanje mailova stresno, također je vrlo vjerojatno povezano sa statusom i percipiranom važnosti.
Stoga, što je poslodavcu činiti u svjetlu te psihološke zagonetke? Očekujete li od radnika da se prijavljuju na e-mail tijekom svog slobodnog vremena? Naravno, zaposlenici koji kažu da njihov poslodavac očekuje provjeru e-maila izvan normalnoga radnog vremena prijavljuju stres 19 posto učestalije od onih čiji poslodavac to ne očekuje.