-
Koliko je statistika kao jedan od alata za donošenje gospodarske politike pouzdana i vjerojatno? Komunikacija u vezi s popisom stanovništva nije baš najbolje odrađena, čime se smanjilo i povjerenje u DZS. Način komunikacije otad je znatno poboljšan, iako razloga za nepovjerenje nema. Otprilike tri četvrtine statistike proizvodi se u skladu s najboljim praksom EU, a s regulativom smo potpuno usklađeni, drukčije ne bismo ni mogli postati članica. Doduše, za određena područja postoje propisane derogacije jer je nemoguće odmah proizvesti sve što se traži, ali u tim slučajevima propisano je vrijeme prilagodbe. Najbolji su primjer nacionalni računi. Provedbom nove ESA-e, Europskog sustava nacionalnih i regionalnih računa, morat ćemo izraditi tromjesečne nacionalne račune i za razdoblje od 1995. do 2000. – Hrvatska je to uspostavila tek 2000.godine – ali vremena je dovoljno, rok je 2020. godine. Sve je drugo usklađeno i potpuno pouzdano.
-
No prostora za manipulacije statistikom ipak ima. Uoči posljednjih izbora korigiran je BDP, naravno na više, i to zbog Carine, koja je zaboravila cijeli jedan izvezeni brod. Sve je manje takvog prostora, posebno u dijelu fiskalne i makroekonomske statistike, koja je pod ogromnim povećalom europskih institucija i stručne javnosti. Statistika se u posljednjih deset godina promijenila, najprije zbog korupcijske afere Eurostata, potom i zbog grčke krize i lažiranja fiskalnih podataka. No danas je EU temeljen na automatskim ‘stabilizatorima’, na odlukama koje se događaju automatski. Primjer je Uredba o prekomjernom dugu i deficitu. Onoga trenutka kada statistika pokaže da su podaci neke zemlje iznad propisane granice pokreću se strogo definirane mjere. Uostalom, za svaki naš proizvod moramo izraditi izvještaj o kvaliteti (Eurostat kontrolira i kvalitetu izvora), pa je mogućnost manipulacije reducirana na najmanju mjeru. Također, više ne postoji mogućnost da se uvoz ili izvoz smanje, odnosno povećaju, jer je od 1. srpnja 2013. i Extrastat, koji ‘mjeri’ robnu razmjenu s trećim državama, dio europskog sustava robne razmjene s inozemstvom i svi se podaci automatski transferiraju, a Intrastat, sustav podataka o robnoj razmjeni između članica, jače se kontrolira.
-
Kako je onda Grčkoj uspjelo zamaskirati stvarne brojke? Statističke institucije nisu imale pretjerani upliv na podatke o grčkom dugu i deficitu, samo su potvrđivale podatke koje su im proslijedili iz ministarstva financija. Deficit je tako bio daleko podcijenjen, a dug pogrešno prikazan, ali u međuvremenu se Eurostat izborio za mogućnost da u slučaju sumnje u pokazatelje izrazi ‘rezervaciju’ i da ih korigira, da prikaže vlastitu brojku za svaki pojedini indikator. Razvoj događaja još je zanimljiviji. Grčki je sud tužio novu, stručnu upravu njihovog zavoda, koja se trudi biti neovisna o domaćoj politici, da su prikazali dug i deficit koji nisu u interesu države! Ishod će biti zanimljiv.
-
No i u Hrvatskoj će još biti korekcija. BDP se već jednom korigirao za udjel sive ekonomije, to nas čeka i ove godine. Kakvi su rezultati? Ne bih izlazio s konkretnom brojkom, prezentirat ćemo je 10. rujna, ali pogrešno je tumačenje da će proizvodnja i promet ilegalnih narkotika te promet ilegalnih osobnih usluga (droga i prostitucija) utjecati na stope rasta. Korekcija BDP-a dogodit će se za sva prethodna razdoblja pa neće biti utjecaja na stope rasta nego će se samo povećati ukupni obujam BDP-a za cijelo razdoblje. To je samo jedna od metodoloških izmjena zbog nove ESA-e i s njom ćemo u BDP uključiti svih deset kategorija sive ekonomije, pri čemu je prethodnih devet već ranije uključeno.
-
Koliki je onda ukupni udjel sive ekonomije? Godinama javnost barata brojkom od oko 30 posto. No ta je brojka izračunata ekonometrijskom metodom MIMIC, koja se temelji na stiliziranim činjenicama poput povjerenja u institucije, potencijalno najviše porezne evazije i slično. No s takvim pristupom siva ekonomija u Njemačkoj čini više od 15 posto BDP-a, što sigurno nije točno. Mi se držimo definicije nepokrivene ekonomije, one koju službena statistika nije uspjela istražiti, a koja iznosi oko deset posto. Upravo zato ćemo objaviti priopćenje o sivoj ekonomiji jer je to pitanje javnosti itekako zanimljivo.
Statistički gledano, udjel je sive ekonomije deset, a ne 30 posto
S obzirom na to kako funkcionira tržište rada i (ne)plaćanje poreza, teško je zamislivo da siva ekonomija čini samo deset posto. Zato i ne govorim o sivoj nego o nepokrivenoj ekonomiji. Kada netko dobije dio plaće na ruke, mi to svejedno evidentiramo putem PDV-a, to se vidi u osobnoj potrošnji, u svim aktivnostima i plaćanjima svih osoba koje proizlaze iz svog dijela dohotka. To je za nas samo dohodak na koji nije plaćen dio poreza, i to je problem Ministarstva financija, a ne statistike. Zato je udio nepokrivenih ekonomije malen. U tijeku je i istraživanje o utjecaju krize na nepokrivenu ekonomiju.
Kada će biti gotovo? Vjerojatno u prvome tromjesečju iduće godine. Također, u planu je još jedna revizija BDP-a u prvoj polovici iduće godine, koja se radi za sva prethodna razdoblja. Naime, u BDP treba uključiti novu stambenu rentu. Za njezin je izračun jedini kvalitetan izvor popis stanovništva, a za to je trebalo dosta dodatnih obrada, pa rentu nismo stigli uključiti u ovoj reviziji.
Očito će tu još biti svega. S obzirom na stalne dorade, ali ne samo to, koliko su statistički podaci vremenski aktualni? Statistika ima vlastitu regulaciju koja propisuje rokove produciranja pojedinih pokazatelja. Sve naše granske statistike uglavnom imaju rokove kraće od propisanih, recimo statistika industrije vrlo je ažurna, statistika robne razmjene unutar je propisanog roka, statistika graditeljstva relacija.
I proces se nikako ne može skratiti? Početkom iduće godine planiramo prijeći na obrazac JOPDD da smanjimo opterećenje izvještajnih jedinica. Recimo, neke podatke nema potrebe prikupljati u svim granskim statistikama ako ih imamo u statističkom registru poduzeća. Inače, DZS-ov statistički registar poduzeća među razvijenima je u svijetu. Uskoro ćemo publicirati i prvo istraživanje o demografiji poduzeća tako da znamo koliko je poduzeća zapošljavalo u prvoj godini poslovanja, koliko ih je promijenilo djelatnost, koliko ih je nakon prve godine ugašeno, koliko preživjelo.
To radite u suradnji s Finom? Ne, to je naše interno istraživanje, ali kada ste otvorili pitanje Fine, zajedno s njom i Ministarstvom financija dogovorili smo prijedlog novog zakona o računovodstvu, u kojem će se rok za godišnje financijske izvještaje uskladiti s potrebama statistike. Tako ćemo ne samo reducirati obveze izvještajnih jedinica nego ćemo i unaprijediti pojedina istraživanja poput onog o investicijama.
Što konkretno o investicijama? Kada Fina producira podatke iz godišnjih izvještaja, kakav je i podatak o investicijama, to može poslužiti u računovodstvene svrhe, ali ne i u statističke. Svaku investiciju moramo dodatno provjeriti, vidjeti je li se dogodila u toj godini ili je riječ o računovodstvenoj prilagodbi, moramo vidjeti o kojoj je vrsti investicije riječ. Računovodstvo nam je samo pokazatelj gdje treba dodatno istražiti strukturu investicija.
Nadam se da ćemo to ubuduće lakše moći iščitati s internetske stranice DZS-a… koja je sve samo ne pregledna. Službeni je jedna od najvažnijih zadaća. Neke su izmjene već učinjene, no treba biti svjestan da je riječ o vjerojatno najvećoj stranici u Hrvatskoj, koja sadrži 160 tisuća podstranica i svaku treba izgraditi iznova, sa svim bazama podataka, aplikacijama, kartama za prikaz statističkih podataka, a to je skupo. Trenutačno nitko nije zainteresiran da nas financira. Tijekom jeseni dovršit ćemo realizaciju postojeće stranice, a u nekoj perspektivi i novu. Statistika je kontraktična, u trenutku kada gospodarstvo raste nikoga nije briga zašto raste i nitko nema interesa ulagati u kvalitetu statističkih podataka. Kada se stanje okreće, odjednom su svi zainteresirani znati zašto se to dogodilo. Zato je sada pravo vrijeme za ulaganje u statistiku, u vrijeme kada se od nje najviše očekuje.
Što je onda najveći izazov? Osim nove stranice najveći izazov bit će komunikacija nove metodologije BDP-a, morat ćemo iskomplicirati povećanje razine duga – obveze HAC-a i Autoceste Rijeka – Zagreb ulaze u obuhvat duga opće države i to do kraja ove godine.
