Potrošači danas racionalno čitaju znakove, a emotivno se vežu uz određene brendove ili kampanje. Stoga je proizvođačima sve teže prodati proizvod. Da bi nagovorili nekoga na kupnju imaju sve manje vremena i sve više konkurenata na policama.
U svijetu u kojem je zdrava prehrana postala trendom oko kojeg se vrti jako mnogo novca očekivali bismo da svatko u džepu nosi mrkvu umjesto čokoladice, da jede hranu iz ekološkog uzgoja i upotrebljava isključivo maslinovo ulje. No stvari u praksi izgledaju malo drukčije. Iako još uvijek najviše kućanstava za pripremu hrane rabi suncokretovo ulje, velik je udio i onih koji koriste maslinovo ulje. Anketna GfK, tvrtka za istraživanje tržišta, pokazala je međutim da sve više ljudi upotrebljava svinjsku mast. Prije sedam godina mast je koristilo oko 70 tisuća kućanstava, ove godine taj se broj popeo na oko 200 tisuća kućanstava, a maslinovo ulje koristi oko 400 tisuća kućanstava, otprilike jednako kao i prije sedam godina. U tom periodu prosječna cijena masti porasla je za 11 posto, dočim je cijena maslinova ulja pala za 30 posto. Postoje debate je li svinjska mast zdrava ili nije, a često o tome odlučuju mediji i marke.
Na ovogodišnjoj konferenciji GfK, Think different, Igor Matutinović, direktor GfK Croatia, istaknuo je kako u moru informacija ljudi reagiraju racionalno i emotivno, i to vrlo brzo. Racionalno čitaju znakove, a emotivno se vežu za određene brendove ili kampanje. Današnja tehnologija poput smartphonea kupcu omogućuje da se dodatno informira o proizvodu, a ima i uvid u tuda iskustva u njegovoj primjeni. Prema istraživanjima međunarodnih stručnjaka, kupac odlučuje što će kupiti za samo sedam sekundi. To je vrijeme koje imate da utječete na potrošača, da u širokom izboru asortimana odabere baš vaš proizvod. Prije 13 godina ta je odluka trajala 12 sekundi, što znači da u međuvremenu kupcima sve više stvari odvlači pozornost (telefonski pozivi, SMS-ovi i sl.). Prije smo bili pasivni primatelji informacija, sjećali ih se i zaboravljali. Sada sve više postajemo aktivni tragači za tim informacijama. Suvremene tehnologije i raznolikost ponude čine nas nestalima u lojalnosti prema brendovima. Aktivna evaluacija i iskustvo nakon kupnje čine tzv. brending-iskustvo.
Navike potrošača prehrambene industrije specifične su, posebice kada govorimo o segmentu svježeg mesa. Kupci u jednom dijelu Hrvatske mnogo bolje reagiraju na veća pakiranja određenog artikla nego u ostatku zemlje, a najveća je potražnja za takvim pakiranjima u Dalmaciji. Valipile na to tržište stoga dostavlja veća pakiranja te je bitno podigao prodao. Trgovački lanci od tvrtke su tražili i povećanu proizvodnju jeftinijih artikala, nekoliko vrsta pilećeg rasjeka, odnosno miksa za juhu za kupce slabije kupovne moći. Što se tiče mlječne industrije, u Hrvatskoj postoji navika konzumacije svježeg sira, a današnja nadogradnja tome su sirevi koji sadržavaju sir i vrhnje ili crvenu papriku (President) i vlasac (Meggle). Jedan od najvećih trendova svakako je grčki tip jogurta. U svijetu je postao iznimno popularan prije nekoliko godina, u Hrvatskoj je na tržištu nešto manje od godinu dana i potrošači su ga jako dobro prihvatili. Još jedan odličan primjer su funkcionalni jogurti za jačanje imuniteta poput Dukatovog b.Aktiva LGG ili pak voćnog obroka b.Aktiv LGG smoothie, što je također novi proizvod. Povećana je potražnja i za mljekom sa smanjenim udjelom laktoze, ali i fermentiranim proizvodima smanjenog udjela šećera.
