Zaštita kupovne moći

Investicijskim se zlatom s dugoročnoga gledišta trenutačno trguje po cijenama ispod donje granice. U tijeku je treća najveća rasprodaja od 1971. godine. A gotovo se sigurno može očekivati da će tečaj zlata i srebra u odnosu na papirnate valute rasti.

Nije zlato sve što sja? Točno. No zato pravo zlato sja i sve jače. Odnedavno (hm, ne baš odnedavno – od ulaska u EU) i u Hrvatskoj. Čini se da taj sjaj tek rijetkima bliješti dovoljno da privuče pozornost. Možda i zato što je javni prostor već poviše godina oslobođen tema poput investicijskih. Nose se posve druge teme. No čak i oni koji raspolažu viškom novca/kapitala ne vide dobro; ne vide da se baš u Hrvatskoj isplati ulagati u sjaj zlata. Zašto? Zato što se ulaskom Hrvatske u EU potpuno promijenilo stanje na tržištu plemenitih kovina, prije svega investicijskoga zlata, potom i srebra. Hrvatska je bila dužna promijeniti politiku prema plemenitim kovinama onako kako kažu smjernice EU. A one kažu da se za investicijsko zlato stopa PDV-a sa 60 posto spušta na – nula posto! Ne postoji nijedna roba ili usluga kojoj se nakon učlanjenja dogodilo takvo što. I srebro je itekako isplativo, jer je porezna stopa pala na 25 posto (u EU se na investicijsko srebro plaća PDV, ali ne više 60 posto).

I tko je to prepoznao? Sven Sambunjak, konzultant za investicijske plemenite kovine i urednik portala Srebrozlato.com, žali što se na prste jedne ruke mogu pobrojati ljudi svjesni takve prilike. I to dok istodobno svi kukaju kako prilika – nema. Također, kako se zbog nepoduzetnosti domaćih poduzetnika tržište investicijskim plemenitim kovinama sporo razvija, hrvatski građani po investicijsko zlato i srebro mnogo češće odlaze u inozemstvo, umjesto da ga po povoljnoj cijeni i uz vrhunsku svjetsku kvalitetu kupuju kod nas.

• Na taj bi način zapošljavali domaće ljude, a država bi skupljala prihode od profita. Ipak, mislim da će se situacija promijeniti čim poduzetnici postanu svjesni goleme prilike koja im se trenutačno pruža. Čak i ako ulagači i poduzetnici smatraju da u idućim godinama zlato i srebro neće biti pametna investicija, tržište u Hrvatskoj potpuno je pusto, pa samo da bi stiglo na razinu usporedivu s bilo kojom drugom zemljom, čak i najsrošašnjom u EU, bit će potrebno stvoriti poduzetnički promet od nekoliko desetaka milijuna eura. No ako poput mene smatrate da bi investicijsko zlato i srebro u idućim godinama trebalo ostvariti cjenovni uzlet na svjetskoj razini, taj bi promet u Hrvatskoj trebao porasti još i mnogo više – uvjerava Sambunjak.

Krunoslav Marčinko, Sambunjakov partner u pokretanju brenda Plemenit.com i vlasnik tvrtke Tetragram, pojašnjava kako su se članstvom stvorile zakonske pretpostavke za ulaganje u fizičke plemenite kovine, pa se one sporo, ali ipak prepoznaju kao najsigurniji oblik dugoročnog ulaganja.

• Svakako predstavlja alternativu dosadašnjim oblicima ulaganja i pohranjivanja vrijednosti, a ima i važnu ulogu u zaštiti kupovne moći jer je novac sve manje u funkciji istinske razmjene dobara, a sve više u funkciji globalnih špekulacija i manipulacija. Tako i kamata u velikoj mjeri zapravo više stvara privid rasta volumena jer ne jamči ujedno i veću kupovnu košaricu. Stoga je i edukacija građana vrlo značajna ne samo sa stajališta ‘zlatnog’ biznisa nego zbog vrijedne alternative o kojoj građani trebaju znati više, posebno sada kada su velika previranja u svijetu i pritisak globalne monetarne nestabilnosti – tumači Marčinko.

Možda će netko zbog kretanja cijene zlata odmahnuti glavom. Što kažu analiziraju?

Ronald Stöferle, vanjski savjetnik sektora istraživanja Erste Grupe, u svojoj analizi piše kako se cijena zlata u proteklim godinu dana, nakon uspona i padova, stabilizirala iznad prošlogodišnje razine, na oko 1500 američkih dolara za uncu. Mnogi bivši krupni kupci pridružili su se prodavačima pa su špekulacije znatno pale. U usporedbi s drugim vrstama imovine poput dionica, obveznica i druge materijalne imovine, cijene zlata i dalje su privlačne.

• Tehnička analiza pokazuje da se zlatom s dugoročnog gledišta već sada trguje po cijenama ispod donje granice, što pokazuje da su veliki investitori u međuvremenu prodali velike pakete zlata. Trenutačno razdoblje korekcije predstavlja treću najveću rasprodaju od 1971. godine. Može se razabrati da trenutačno ‘bikovsko’ tržište karakterizira daleko niži stupanj fluktuacije nego što je to bio slučaj sedamdesetih godina prošlog stoljeća, što možda ukazuje na mogućnost da je faza ubrzavanja uzlaznog trenda još pred nama. Cijena je od posljednjega izvještaja o zlatu porasla za gotovo osam posto, a od početka godine za devet posto – pojašnjava Stöferle.

Iako takve detalje hrvatski ‘zlatni’ ulagači vjerovatno ne znaju, Marčinko potvrđuje da prema prometu u svojoj tvrtki vidi da je zanimanje za kupnju plemenitih kovina u porastu. Klijenti dio svoje ušteđevine ulažu u njih kako bi se zaštitili od mogućih valutnih rizika. Podjednak interes iskazuju i za sukcesivnu kupnju manjih vrijednosti, često i na mjesečnoj razini (primjerice 500 kuna) umjesto klasične štednje, pa su stoga u fazi pripreme proizvoda koji će klijentima omogućiti optimalnu realizaciju štedno-ulagačkih potreba.

Jedan je od noviteta i novi portal za kupnju plemenitih kovina Plemenit.com koji je osmislio zajedno sa Sambunjakom. Ideja je omogućiti hrvatskim ulagačima da u skladu s europskim standardima i prema europskim konkurentnim cijenama ponude kupnju investicijskoga zlata i srebra u formi poluga i kovanica.

• Zasad su na raspolaganju ograničene količine, jer se dio asortimana još uvijek dobavlja po narudžbi. Ideja je da se ponuda u skoroj budućnosti strukturira tako da svaki kupac u svakome trenutku može do željenoga apena investicijskog zlata ili srebra doći odmah, što je uobičajeni način trgovanja fizičkim plemenitim kovinama u svijetu – pojašnjava Sambunjak dodajući da se Hrvatski zavod za mjeriteljstvo u dijelu investicijskih plemenitih kovina dobro pripremio za ulazak u EU – vodeće svjetske kovnice koje proizvode investicijsko zlato u skladu s ‘Good Delivery’ certifikatom mogu bez ograničenja trgovati na hrvatskome tržištu budući da je riječ o najuglednijem svjetskom certifikatu za investicijske plemenite kovine. Taj certifikat Zavod za mjeriteljstvo prihvaća kao mjerodavan, a u ostalim slučajevima potrebno je obaviti certifikaciju u Zavodu za mjeriteljstvo.

• I to je još jedna prilika za domaće poduzetnike. U Hrvatskoj bi se mogle pojaviti rafinerije i kovnice koje bi mogle od Zavoda za mjeriteljstvo dobiti certifikat za neke od svojih proizvoda i na taj način na domaćem tržištu ponuditi kao investicijsko zlato, dakle zlato bez poreza! U EU su poznati slučajevi gdje su pojedine zemlje svojim lokalnim rafinerijama i kovnicama dale certifikat za pojedinu zemlju. Primjer imamo u susjednoj Sloveniji, gdje je taj certifikat za svoje zlatne poluge dobila Zlatarna Celje. Nema razloga zašto se i na hrvatskome tržištu ne bi mogla pojaviti rafinerija ili kovnica plemenitih kovina koja bi razvila investicijski proizvod od zlata koji bi dobio državni certifikat i tako postao cjenovno konkurentan – preporučuje Sambunjak.

Da svjetski trendovi doista idu u prilog kovinama, pojašnjava Ronald Stöferle s još nekoliko argumenta. Mnoge su središnje banke posljednjih godina znatno povećale svoje bilance. Europska središnja banka (ECB) od 2002. u prosjeku povećava svoju bilancu, dakle i monetarnu bazu, za više od 12 posto na godinu, Bank of England za oko 20 posto, a Bank of China za oko 21 posto. Za usporedbu, svjetske su zalihe zlata rase samo 1,48 posto na godinu, što naglašava relativnu nestašicu zlata u usporedbi s tiskanim novcem. Središnje banke imaju mogućnost izdavanja zlatnika s nominalom koji se na području cijele EU smatraju investicijskim zlatnicima. Kada bi HNB prepoznao tu mogućnost, hrvatski bi zlatnici mogli postati izvoznici, ali i zanimljiv turistički proizvod koji bi strani turisti mogli kupovati bez poreza. Planira li HNB takvo što? Čini se – ne, jer iz HNB-a poručuju kako se zlatne kovanice koje prodaju ne smatraju investicijskim zlatom. Uglavnom pobuđuju zanimanje domaćih i stranih numizmatičara.

Zbog mjera monetarne politike i globalne devalvacije valuta gotovo se sigurno može očekivati da će tečaj zlata u odnosu na papirnate valute nastaviti rasti. Štoviše, investitori se u odluci hoće li ulagati u zlato ne bi trebali voditi samo pitanjem cijene.

Zlato je ‘čista imovina’ koja pridonosi boljoj ukupnoj diverzifikaciji portfelja, osim toga, uz zlato se ne vezuje rizik druge ugovorne strane i likvidnost mu je visoka, što znači da ga se može prodati u bilo kojem trenutku. Zlato se u neočekivanim političkim i ekonomskim situacijama pokazalo čimbenikom stabilnosti u investicijskim portfeljima. Bez obzira na trenutačnu cijenu, zlato ima pozitivne izgleda. Stöferle tvrdi kako je vrijednost zlata privlačna ne samo u usporedbi s dionicama i obveznicama nego i u usporedbi s mnogim drugim vrstama materijalne imovine, što često korišteni argument o postojanju ‘zlatnog balona’ dovodi u novu perspektivu. S tehničkog gledišta može se očekivati da je cijena zlata napokon došla do kraja (pre)dugod razdoblja konsolidacije. To više što je, unatoč recesiji u dijelu svijeta (ponajviše u EU), svijet još u strahu od inflacije koja se krije iza pustih tisuća milijardi raznih valuta upumpanih u spas financijskih sustava. Analitičarske procjene kažu da cijena zlata može samo rasti te da su zlatne poluge i zlatnici pametan dodatak svakome portfelju.