Šef UniCredita Federico Ghizzoni ove je subote u intervjuu za Večernji list precizno dijagnosticirao globalnu bankarsku logiku koja je kulminirala slučajem ‘švicarac’. Naglašava da Zaba u Hrvatskoj ‘nije bila agresivna u politici kamatnih stopa’. Točno. Kao najveća banka, Zaba je na sve moguće načine prije desetak godina nastojala zadržati klijente. A to je značilo ‘neagresivnih’ sedam posto na stambeni kredit. Pa tek kad klijent dođe zatvoriti takav kredit – refinanciran od druge banke, u švicarcima, s 3,8 posto kamate – osobna bankarica začudi se i ponudi bolji uvjet za tekući kredit; naravno s nižom kamatnom stopom. Kao na placu. Liderske banke prije desetak godina derale su klijente ‘neagresivnim’ kamatama, pa su izazivači smislili novi pakleni plan za privlačenje klijenata. Kojem se napokon morala pridružiti i Zaba. A švicarci su postali svojevrsni novi financijski inženjeri. Profitirali su samo oni koji su prvi uletjeli i ujedno su postajali maneken i promotori cijele operacije. Pa, ako se nisu previše zaigrali, dobro su prošli. Ostali su postali žrtve. Odavno sam javno priznao da imam kredit u švicarcima, ali i da se ne žalim na tečaj, koji je u međuvremenu eksplozirao. S 20-ak posto rasta švicarca u odnosu na euro (i kunu) došlo se do tečaja koji izjednačava moju staru i novu ratu kredita. Kako god, bankari uvijek pobjeđuju – ili ‘neagresivnim’ kamatama ili maštvitim valutnim klauzulama. Zato prije deset godina nisu zaživjeli najavljeni krediti vezani uz japansku valutu. Jen je, naime, u međuvremenu ojačao pukih 3,5 posto.
Opet svjedočimo prepucavanjima oko Ine. Jedino se ne zna jesu li žešće strelice između hrvatskih i mađarskih pregovarača ili unutar hrvatske strane. Na Vrdoljakov spin o mogućnosti da država otkupi Molov udjel najprije je skočio Milanovićev Maras, a onda i premijer. Vrdoljak je ostao na vjetrometini, što je sve češći slučaj kako se primiču izbori. A u međuvremenu se javio i Darko Horvat. Na HTV-u je predstavljen kao nekadašnji hrvatski pregovarač s Molom. Sad i on dijeli lekcije. Nažalost, nije postavljeno pitanje o Horvatovom kredibilitetu. Jer, on je ipak pregovarao u ime Ive Sanadera, a kako su ti pregovori završili svjedoči i pravomoćna sudska presuda o primanju mita za davanje Molu upravljačkih prava u Ini.
U pauzama pregovaranja s Molom ministar Vrdoljak bavi se stranačkim uhljebljivanjem. Doduše, nije mu prošao plan da na čelu Narodnih novina zbrine stranačkoga kamarada Andelka Topolovca, inače načelnika općine Radoboj. Dobra je vijest, dakle, da će biti predložen Davor Čović, dosadašnji voditelj veleprodaje Narodnih novina. Loša je vijest što će Topolovec, kako se nada, ostati savjetnik Uprave. Jednom uhljeb – uvijek uhljeb.
Ministar Mrsić jako je zadovoljan dosezima svoje crne liste: od sedam tisuća dužnika plaće je isplatilo njih 3281. A koliko su zadovoljni u Osijek Koteksu? Na žalost zaposlenika, tvrtka im nije dužna ni jednu plaću. Mora da im je lakošno kad je minister najavio istragu u vezi s tim tko je odgovoran što se njihova tvrtka našla na listi. Pa će sad lakše prebroditi što im je jedna banka uskratila jamstvo od 20 milijuna kuna, zbog čega će im propasti posao od 200 milijuna. E, to je kad nemaju sreće. Prvo su bili dio mašinerije nekad moćnog Drage Tadića, pa završili u stranom vlasništvu i preživjeli predstečajnu nagodbu. Pitanje je hoće li preživjeti Mrsićevu listu. Moglo bi se dogoditi da pogrešna objava na listi srama bude tek preuranjeno uvrštavanje, i da postane istinita. A bilo bi pristojno kad bi Mrsić, uz internu istragu, spomenuo i vlastitu odgovornost.
