Dukat mliječna industrija prošlu je godinu završila s 1,4 milijuna kuna dobiti, što je bio znatan pad u odnosu na 2012. Ostvareni su i nešto manji prihodi, a u ovoj se godini negativni trend nastavio. Direktor te tvrtke Alen Fontana ne krije da je Dukat snažno osjetio udar na mliječni sektor, pa su u toj kompaniji odlučili potražiti izlaz na neka druga tržišta, razvijajući nišu mliječnih deserata. Zahvaljujući investiciji vrijednoj 6,6 milijuna kuna Dukat je potkraj prošle godine, kao jedina mljekara u Hrvatskoj, počeo proizvodnju i izvoz trajnih mliječnih deserata u 17 dalekih zemalja. Kako je još tada govorio, hrvatske tvrtke premale su da bi mogle odgovoriti količinama na tržištu, a s druge strane konkurencija je iznimno jaka, pa je orijentacija na tu nišu strateški potez. Fontana je odgovorio na pitanja koja tište kompaniju i sektor, ali na neka nije, poput onog zašto u udrugu CroMilk, čiji je jedan od osnivača Dukat, ne žele ući njegovi konkurenti Vindija, Zdenka i Belje. Osim toga nije htio govoriti o poslovanju kompanije u prvoj polovini ove godine.
-
Kakvom se pokazala orijentacija na nišu mliječnih deserata i što Dukat planira da bi opstao na tržištu? Domaći mljekarski sektor imao je negativne efekte od ulaska Hrvatske u EU i izlaska iz Cefte, koji su multiplicirani teškom gospodarskom situacijom u zemlji te neprekidnim smanjenjem kupovne moći hrvatskog potrošača. Tako je izlazak Dukata na daleka tržišta jedan od strateških projekata kojim nastojimo odgovoriti na nepovoljne sektorske i gospodarske trendove. Ipak, riječ je iznimno kompleksnom projektu, kako u kontekstu razvoja specifičnih proizvoda tako i u kontekstu administracije. Tim je iskorakom Dukat postao i svojevrsni ambasador domaće prehrambene industrije na dalekim tržištima.
-
O kojim je konkretno tržištima riječ? Od prosinca 2013. kada smo pokrenuli izvoz u daleke zemlje otvorili smo tri nova tržišta: Hong Kong, Singapur i Mozambik, a uskoro i Angolu. Na otvaranju tržišta Južne Amerike i ostatka Kine intenzivno radimo uz podršku naših institucija.
-
Kakvi su izvozni rezultati od izlaska iz Cefte i koliko je to u odnosu na prije? U prvih šest mjeseci ove godine udio izvoza na tržišta Cefte u ukupnim prihodima Dukata, u odnosu na isto razdoblje lani, smanjen je za 2,5 posto. Izlaskom iz Cefte domaći je proizvod postao cjenovno nekonkurentan na, do prije godinu dana, najvećim izvoznim tržištima domaće prehrambene industrije. Gubici mliječne industrije mjere se u desecima milijuna kuna, koje, nažalost, nije moguće nadoknaditi u kratkom roku. Ipak, svojim znanjem i ekspertizom uspjeli smo unutar grupe Lactalis izboriti poslove kojima smo jače iskoračili na tržišta EU.
-
Gdje ste u EU izvozili i kakvi su rezultati izvoza nakon 1. srpnja 2013.? Udio izvoza u ukupnim prihodima povećan je s tri na četiri posto u prvih šest mjeseci ove godine, u odnosu na isto razdoblje lani. Naše najveće izvozno tržište EU je Slovenija, a prate je Mađarska i Poljska. Ipak, razlika postoji u asortimanu koji izvozimo u te zemlje: u Sloveniju izvozimo Dukatov asortiman, u Mađarsku i Poljsku izvozimo proizvode koje proizvodimo upravo za ta tržišta.
-
Koji se proizvodi najbolje prodaju, a s kojim imate problema? Zašto? Struktura prodaje bitno je promijenjena u odnosu na godine prije krize. Danas potrošači zbog smanjene kupovne moći, ali i pesimizma, koji bitno utječe na odluke o kupnji, kupuju manje i jeftinije. To je veliki problem, s kojim će se prehrambena industrija boriti i kada krene gospodarski oporavak, jer su stvorene nove, drugačije navike kupnje.
-
Mislite i na rast udjela robnih marki trgovačkih lanaca? Da, rast udjela privatnih robnih marki bitno utječe na uspješnost poslovanja industrije, pa tako i na Dukat. Nadalje, uvoz polutvrdih sireva od strane trgovine ugrožava domaći mljekarski sektor. Hrvatski farmer ne može proizvesti mlijeko po cijeni kao na primjer njegov kolega u Njemačkoj, a industrija to mlijeko ne može preraditi u polutvrđi sir po cijeni velikih europskih proizvođača sireva. A ako znamo da je za proizvodnju jednoga kilograma polutvrđog sira potrebno u prosjeku 9,5 litara mlijeka, razmjeri te problematike postaju daleko jasniji. Ipak, mnogo je primjera kvalitetnih domaćih proizvoda koji i u teškim vremenima pronađu put do svojih potrošača. Upravo je kvaliteta naših proizvoda i robnih marki naša najveća snaga i prednost.
-
Lani je proizvodnja mlijeka drastično pala – 16,4 posto, odnosno za oko 100 milijuna kilograma u odnosu na 2012. Istodobno su trgovački lanci od ulaska Hrvatske u EU povećali uvoz gotovih mliječnih proizvoda gotovo četiri puta. Zabrinjava li vas dolazak konkurencije? Proizvodnja mlijeka već nekoliko godina pada, a u prošloj je godini pad bio rekordan. S druge strane, snažan uvoz trgovačkih lanaca ugrožava poziciju domaćih mljevki industrije. Ipak, najviše nas zabrinjava oslabljena kupovna moć potrošača, koji danas kupuju znatno manje i jeftinije, te farmeri, kojih je sve manje, kao i mlijeka koje su u stanju isporučiti.
