Menadžment bi morao biti dio programa svih fakulteta. Današnje kvalifikacije neće biti potrebne za 10 do 15 godina, zato će najbolje izgleda za dobar posao imati oni koji uz osnovno znanje razvijaju socijalne vještine i kritičko mišljenje te se uče rješavanju problema.
Stoga nova Strategija studija i studiranja Sveučilišta u Zagrebu, koju je Senat prihvatio prije tri i pol mjeseca, ima tri temeljna cilja, zapravo tri ključne strateške postavke koje trebaju pomoći ostvarenju te vizije. Ponajprije suvremeni studijski programi trebaju biti usmjereni prema razvoju širokoga spektra kompetencija, mora se poticati kreativnost, inovativnost i motivirajuće okružje za učenje, a obrazovanje će biti usmjereno prema razvoju gospodarstva, društva i kulture.
Blaženka Divjak, prorektorica za studente i studije Sveučilišta u Zagrebu, objašnjava da studenti tijekom studija trebaju steći znanja i svladati vještine koji će ih kvalificirati za buduće potrebe globalnog tržišta rada na kojem će se ne samo zapošljavati nego razvijati svoju stručnost. Navodi da je lanjsko istraživanje dr. sc. Carla Benedikta Freya (Oxford Martin School) i dr. sc. Michaela A. Osbornea (Department of Engineering Science, Sveučilište Oxford) pokazalo kako će gotovo pola današnjih kvalifikacija biti nepotrebno za deset do petnaest godina, ponajviše zbog kompjuterizacije i automatizacije.
Prema tom istraživanju, najbolje izgleda za dobar posao imat će osobe koje uz osnovna znanja, primjerice matematike i prirodoslovja, razvijaju socijalne vještine, kritičko mišljenje te rješavanje problema. Na dobrim sveučilištima, nastavlja Divjak, u Zapadnoj Europi, Americi, Kanadi i Australiji, na diplomskim studijima i onima za poslovno upravljanje (MBA), naglašavaju se interdisciplinarni i inovativni koncepti koji potiču kreativnost i sposobnost rješavanja problema. To uključuje dubinsko učenje i upotrebu informacijsko komunikacijske tehnologije (e-učenje).
U Hrvatskoj je posebna opasnost izbjegavanje kvantitativnih metoda i matematike na studijima ekonomije, menadžmenta, politologije i prava. Studij koji bi osim osnovnog područja, npr. tekstilne tehnologije, uključivao znanje pravljanja i vođenja, individualni pristup, obveznu studentsku praksu, e-učenje i sudjelovanje u istraživačko-razvojnim projektima, sigurno zahtijeva znatna ulaganja. Pritom bi početno ulaganje u laboratorije i drugu infrastrukturu bilo nužno i ovisilo bi o mogućnostima fakulteta. Najvažnije je ulaganje u kvalitetne profesore i suradnike, bez kojih nema dobrog studija. Kad bi se sve to osiguralo, i dalje bi po studentu trebalo izdvajati velike iznose. U Zapadnoj Europi po studentu se izdvaja od 5000 do iznad 10.000 eura na godinu, a u Hrvatskoj oko 2500 eura na godinu iako se očekuje jednaka kvaliteta – objašnjava Divjak.
Nadalje, ističe da u Hrvatskoj na svim razinama nema razumijevanja za primjenu informacijsko-komunikacijske tehnologije u visokom obrazovanju te da se potrebe tržišta rada poistovjećuju sa stanjem na Zavodu za zapošljavanje, što je pogrešno. Prema njezinu mišljenju, treba imati jasnu sliku razvoja Hrvatske, što je zadaća Vlade i Sabora, ali i razumjeti buduće potrebe na visokim učilištima i kod poslodavaca. Treba se više ulagati, ističe, u tehnička područja, informatiku, prirodne znanosti i slična područja.