Proždiranje gospodarstva

Da je slijedila sudbinu gospodarstva, koje je u pet recesijskih godina izgubilo čak 16 posto radnih mjesta, državna uprava i lokalna samouprava smanjile bi broj zaposlenih i plaće. Umjesto toga u recesiji je država dodatno zapošljavala, a masa državnih plaća, sa županijama, gradovima i općinama, povećana je za tri milijarde kuna.

Oni koji su gledali film ‘Mala prodavaonica užasa’ vjerojatno se sjećaju kako smušeni cvjećar nabavlja biljku ljudižderku koju isprva hrani svojom krvlju, a kad joj to nije dovoljno, cvjećar mora ubijati ljude da bi je nahranio. Horor ipak završava hepiendom kad cvjećar biljku ubije elektrošokom. Tako nekako funkcionira i država čiji troškovi samo bujaju, uništavajući bazu od koje živi. Jedino je pitanje hoće li se naći neki cvjećar koji će tome stati na kraj.

Statistika samo potvrđuje gornju priču. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, od početka recesije 2008. pa do 2013. broj zaposlenih u Hrvatskoj pao je za gotovo 10 posto (s 1,252.089 na 1,132.246). Istodobno, u tom petogodišnjem razdoblju broj zaposlenih u državnom sektoru porastao je za gotovo šest posto, dok je broj zaposlenih u realnom sektoru smanjen za više od 16 posto.

Jednako su alarmantni i podaci o isplaćenim plaćama. Početkom recesije ukupna masa bruto isplaćenih plaća iznosila je 113 milijardi kuna, a 2013. spala je na 108 milijardi na godinu. No državne službe opet su profitirale jer je njima iznos plaća povećan s 37 na 40 milijardi kuna. Kriza se i tu slomila preko leda zaposlenih u privatnom sektoru kojima je masa isplaćenih plaća pala sa 76 na 68 milijardi kuna.

I dok je prosječna neto plaća 2013. u državi bila 5515 kuna, zaposlenicima u državnim službama isplaćivano je 500-tinjak kuna više od tog iznosa, a ‘privatnicima’ dvjesto kuna manje od prosjeka.

Zvono odavno zvoni na uzbuđu, međutim, kao da se oni koji bi trebali čuti prave gluhi. Petar Lovrić, predsjednik HUP-ove Udruge malih i srednjih poduzetnika, kaže kako ga najviše zabrinjava zid na koji poduzetnici nailaze kad mjerodavne u vlasti pokušavaju suočiti s takvim činjenicama.

• Ne samo da uništavaju ljude koji nešto rade i proizvode nego obeshrabruju i svakog onog koji bi se htio baviti poduzetništvom i zapošljavati ljude – ogorčen je Lovrić.

Prema njegovim tvrdnjama, mnogo govore i prošlogodišnji podaci o uplatama i isplatama za razne doprinose u državni proračun. – Imali smo situaciju da je za mirovinsko i zdravstveno osiguranje te rodiljske naknade u proračun uplaćeno oko 38 milijardi kuna, a za te namjene isplaćeno oko 64 milijarde kuna. Dio novaca koji je nedostajao namakao se od uplate za PDV, a ostatak se prema starim.

Iz sindikalnih se redova, logikom njihova posla, najčešće traži zadržavanje postojećih prava i radnih mjesta, ali neravnotežu između javnog i privatnog sektora nitko ne može negirati. Nedavno je Hrvatska udruga radničkih sindikata (HUS) izradila analizu stanja zaposlenosti, plaća, nelikvidnosti, zaduženosti i još nekoliko parametara. Njihova statistika također je nedvosmislena. HUS je izračunao da je u Hrvatskoj u posljednjih pet godina, zaključno sa svibnjem 2014., izgubljeno gotovo 110.000 radnih mjesta, i to najviše u trgovini, (42.222), građevinarstvu (35.581) te.