Zašto i koliko Kazne poslodavcima za prekršaj

Novčana kazna poslodavcu od 10 tisuća kuna: ako u slučaju smrtnе ozljede ne sazove sjednicu odbora za zaštitu na radu u roku od dva radna dana od nastanka takve ozljede; ako ne izradi plan evakuacije i spašavanja ili ne odredi radnike koji će provoditi mjere; ili ne osposobi radnike tako da ih upozna s planom evakuacije i spašavanja za slučaj izvanrednog događaja; ili ne provodi praktične vježbe evakuacije i spašavanja najmanje jedanput u dvije godine; ako ne provodi zaštitu nepušača od djelovanja duhanskog dima; ako ne provodi zabranu zloporabe alkoholnih pića i sredstava ovisnosti; ako ne osigura povjereniku radnika za zaštitu na radu potrebno vrijeme i uvjete za neometano obnašanje dužnosti.

Novčana kazna od 30 tisuća ulagača, vlasniku građevine, koncesionaru: ako ne osigura da se pri projektiranju izradi elaborat zaštite na radu; ako sâm obavlja radove na iskorištavanju šuma ili građevinske radove ako najkasnije jedan dan prije početka izvođenja radova na privremenom radilištu na kojem će radovi trajati dulje od pet dana ne dostavi obavijest tijelu mjerodavnome za poslove inspekcije rada; ako nema izrađenu procjenu rizika u pisanom ili elektroničkom obliku, ili ako izrađena procjena rizika ne odgovara rizicima na mjestu rada i u vezi s radom; ili ne odgovara postojećim rizicima na radu i u vezi s radom; ili nije dostupna radniku na mjestu rada; ako nije osigurao da pristup mjestima rada na kojima se obavljaju poslovi s posebnim uvjetima rada imaju samo radnici koji su dobili pisane upute za rad na siguran način i osobnu zaštitnu opremu.

Novčana kazna poslodavcu od 100 tisuća kuna: ako poslove zaštite na radu ne obavlja u skladu s dobivenim ovlaštenjem; za prekršaj počinjen drugi put uz novčanu kaznu može se izreći i zaštitna mjera jednogodišnje zabrane obavljanja djelatnosti.

Novčana kazna poslodavcu od 120 tisuća kuna: ako obavlja poslove zaštite na radu bez ovlaštenja; ako ne izvrši izvršno rješenje nadležnog inspektora; u slučaju ponavljanja počinitelj će se kazniti novčanom kaznom u dvostrukom iznosu.

Od 19. lipnja na snazi je novi Zakon o zaštiti na radu koji, među ostalim, poslodavcu nalaže da ovlašteniku za zaštitu na radu osigura proračun za provedbu propisanih zaštitnih mjera, što, među ostalim, povećava troškove poslovanja. Povećala su se i prava zaposlenika jer je poslodavac sada dužan svakog radnika na njegov zahtjev uputiti na zdravstveni pregled jedanput u pet godina.

Zakon donosi osnovne smjernice i podlogu za donošenje podzakonskih propisa koji će više razraditi pojedina posebna područja. Kaže da će vrijeme i praksa pokazati koliko novi zakon pridonosi razini sigurnosti radnika, odnosno, dodaje, statistički će to najviše pokazati podaci o broju ozljeda na radu i profesionalnim bolestima.

Novi zakon donosi mnogo novosti. Primjerice, sada i fizičke osobe mogu dobiti ovlaštenje za obavljanje dijela usluga u zaštiti na radu. Do sada su to činile isključivo pravne osobe, ali treba naglasiti da su vatrogastvo i pirotehnička izdvojeni kao djelatnosti koje ne podliježu zakonskim odredbama iako je do sada bilo prije pora u vezi s tim. Novost je također da ovlaštenici poslodavca za zaštitu na radu od sada moraju imati proračun za provođenje propisanih zaštitnih mjera, čega dosad nije bilo. Povećala su se i prava zaposlenika jer je poslodavac dužan svakog radnika na njegov zahtjev uputiti na zdravstveni pregled jedanput u pet godina.

Jasno je je definirana i nezgoda na radu. Nezgoda je po definiciji neželjeni događaj koji nije prouzročio ozljedu na radu, ali u drugim bi je okolnostima mogao prouzročiti. Zato je zakonodavac predvidio i vođenje evidencije o takvim događajima, ali još nije određeno kako i u kojoj širini, što bi se trebalo riješiti podzakonskim aktima. Tudja smatra da Zakon ne odgovara našem vremenu i području.

U mnogim slučajevima poslodavci ne mogu osigurati redovita primanja radnicima i podmirivati osnovne troškove energenata, zato se bojim da neće imati razumijevanja za bavljenje stresom na radnome mjestu, za stalnu suradnju s povjerenikom radnika u gotovo svim dijelovima poslovanja, praćenje najnovijih tehnoloških dosega u djelatnosti i slično – kaže Tudja.

U Zakonu su navedene sve tehničke mjere zaštite koje se moraju primjenjivati u građevinama namijenjenima za rad (građevine i građevinski elementi, instalacije i slično) te na sredstvima rada (strojevi, uređaji, alati i oprema). Posebno su regulirane sve organizacijske mjere zaštite (ustrojavanje sustava zaštite na radu, donošenje pojedinih propisa s područja Zakona, posebni uvjeti rada za pojedinu radnu mjesta, osposobljavanje, pisane upute za siguran rad, osobna zaštitna oprema, znakovi sigurnosti, pružanje prve pomoći i slično). Kako ističe Tudja, najbolje je i za poslodavca i za radnika da se provode preventivne mjere zaštite na radu. To se većinom čini ulaganjem u sredstva rada i opreme i njihovo održavanje, zatim obrazovanjem i osposobljavanjem radnika te stalnom suradnjom između radnika i poslodavca kako bi se sve otkrivene opasnosti većinom uklonile ili svele na najmanju mjeru.

Koliko će novi zakon povećati troškove poduzetnika i koliko će oni morati izdvojiti dragocjenog vremena za čitanje i edukaciju sebe i zaposlenika, teško je reći. Upozoravamo ih stoga da najboljši svište novi zakonski odredbe, pogotovo jer su u nekim dijelovima, kaže Tudja, nedoređene pa će se morati dovršiti podzakonskim aktima. Rok za mini-stre koji trebaju donijeti nove pravilnike devedeset je dana od stupanja Zakona na snagu, dakle poslodavci ih mogu očekivati do druge polovine rujna.

Novi Zakon o zaštiti na radu koji je stupio je na snagu 19. lipnja kazne poslodavcima za nepoštovanje njegovih odredbi penju se do 120 tisuća kuna, a u slučaju ponavljanja pogrešaka bit će i dvostruke, dakle 240 tisuća kuna; mogla bi se izgubiti i radna dozvola. To su najveće kazne u dosadašnjim promjenama toga zakona. Zato bi se moglo dogoditi da u vremenu u kojem država na svaki način nastoji napuniti blagajnu inspektori još češće kucaju na vrata tvrtki. Treba, međutim, reći da to nije namjera Zakona. Stručnjak zaštite na radu Davor Tudja ističe da je među važnijim novostima koje donosi Zakon način rada mjero- davne inspekcije koja bi trebala najprije imati savjetodavnu funkciju, a tek onda provoditi represivne mjere. Pokazuje to i malo manje propisanih obveza koje podliježu kaznenim odredbama. Unatoč tome u člancima od 94. do 100. navedene su kazne za kršenje zakona pa poduzetnicima savjetujemo da ih zlu ne trebalo, dobro proučite prije nego što navrate inspektori.

Sada se još ne može odrediti koliko je novi zakon bolji ili lošiji od stara, objašnjava Tudja, inače jedan od autora priručnika ‘Sigurnost i zaštita na radu’.