Klub lider izvoznika

Konačni su podaci o robnoj razmjeni Hrvatske s inozemstvom u 2013. uvelike promijenili sliku u odnosu na privremene. Izvoz nije pao, ostao je na istoj razini kao 2012. a u EU je porastao za 5,8 posto.

Na kraju je ispalio da hrvatski izvoz lani uopće nije pao, nego da je ostao na razini od prethodne godine. Prema konačnim podacima o robnoj razmjeni Hrvatske s inozemstvom koje je Državni zavod za statistiku objavio ovog ponedjeljka, izvoz je 2013. bio 9,6 milijardi eura, a ne, kao što su govorili privremeni podaci, devet milijardi eura. Znači da nije pao za 7,7 posto, kao što se do sada mislilo, nego je ostao na razini iz 2012.

I prije se događalo da se konačni podaci razlikuju od privremenih, ali da ta razlika iznosi punih šesto milijuna eura, to još nismo doživjeli.

• Zbog ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju 1. srpnja 2013. i uvođenja Intrastatovih istraživanja u statistički sustav Republike Hrvatske, znatnih promjena u carinskom i poreznom sustavu te obveznom usklađivanju s uredbama i zakonodavstvom EU veće su razlike između privremenih i konačnih podataka. Prema novoj metodologiji, za Intrastat izvještavaju poslovni subjekti čija ukupna vrijednost robne razmjene sa zemljama članicama EU u prethodnom razdoblju iznosi do 97 posto ukupne vrijednosti izvoza u EU i 95 posto ukupne vrijednosti uvoza iz Unije. Radi potpunog usklađivanja s metodologijom i zakonodavstvom EU u konačne podatke za 2013. uključena je vrijednost trgovine ispod praga uključivanja, procijenjena na osnovi podataka o isporukama i stjecanjima dobara u zemljama članica EU i iz njih dobivenih od Porezne uprave Republike Hrvatske – objašnjavaju taj nerazmjjer u DZS-u, čiji je ravnatelj Marko Krištof.

Privremeni i konačni podaci istovjetni su za sav izvoz u prvih šest mjeseci prošle godine, a nema ni razlike u iznosima izvoza u zemlje izvan EU. No konačni su podaci, u odnosu na privremene s kojima smo do sada baratali, jako popravili sliku hrvatskog izvoza u EU u drugoj polovini godine, kad smo se čudili zašto izvoz u EU pada umjesto da raste nakon ulaska Hrvatske u nju. Razlog je bio u – nepotpunim podacima.

Hrvatski izvoz u EU ne da nije podbacio za tristo milijuna eura u drugoj polovici godine, kao što su govorili privremeni podaci, nego je, štoviše, upravo za toliko porastao. Ukupno je u 2013. izvoz u EU iznosio 5,9 milijardi eura i bio je za 5,8 posto veći nego godinu prije.

Prema konačnim podacima, izvoz u Njemačku u 2013. iznosio je 1,13 milijardi eura (155 milijuna više nego što su pokazivali privremeni podaci) i bio je za čak 15 posto veći nego 2012. Vrijedi napomenuti da je godišnji izvoz u tu državu prvi put premašio milijardu eura. Samo pola milijuna eura nedostajalo je da Slovenija postane četvrta zemlja (tu su još Italija i BiH) u koju je izvoz bio veći od milijarde eura. Lanjski izvoz u nju porastao je za 21 posto, odnosno za 170 milijuna eura. Izvoz u Italiju lani je bio slabiji nego godinu prije, ali ne za 15 posto, kao što su pokazivali privremeni rezultati, nego za pet posto. S 1,4 milijarde eura ostvarenih u Italiji ta je zemlja i dalje najveće hrvatsko izvozno tržište. Slijedi je BiH s lani ostvarenih 1,17 milijardi eura, kao što su pokazivali privremeni podaci i što se nije promijenilo s konačnim.

Suprotno dosadašnjem uvjerenju, utemeljenom na privremenim podacima da je lanjski uvoz bio za 2,5 posto manji nego 2012., bio je za 1,9 posto veći i iznosio je 16,5 milijardi eura. I opet je, kao i u izvozu, razlika nastala u podacima koji se odnose na zemlje EU u drugoj polovini godine. Nakon ulaska Hrvatske u EU, naravno, porastao je i uvoz iz njezinih članica, i to za 3,8 posto. No budući da je razlika između privremenih i konačnih podataka o uvozu manja nego što se odnosila na izvoz, donekle je popravljen konačni skor: pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 58,1 posto, a ne 56,9 posto, kao što su pokazivali privremeni podaci.