Nepopustljivi Amerikanci

Prošlog je tjedna BNP Paribas dobio dosad nezabilježenu kaznu za slične slučajeve. Zbog kršenja američkih sankcija Sudanu, Iraku i Kubi kažnjen je s devet milijardi dolara i jednogodišnjom zabranom nekih oblika poslovanja u SAD-u. U strahu su sada i Crédit Agricole, Société Générale, Deutsche Bank…

Preciznije, BNP je djelovao kao svojevrsna središnja sudanska banka, realiziravši oko šest milijardi dolara transakcija za proskribiranu vladu optuženu za terorizam i kršenja ljudskih prava, namjerno zataškavajući nezakonito poslovanje i odbio surađivati s vlastima, pojasnio je James Cole, zamjenik javnog tužioca. Kad je maca došla na vratanca, u banci su promijenili pristup i odlučili priznati optužbe za falsificiranje knjiga i zavjeru te prihvatiti kaznu. Nestašluka je bilo i u slučaju Kube i Irana, s kojima se banka nezakonito i potajno družila, a što je najgore namjerno je pokušavala sakriti tijekove novca i izbjeći kontrole u SAD-u, time vjerojatno posebno razljutivši lokalne vlasti. Prljava rabota odigravala se godinama, znakovito i u pogledu efikasnosti američkih vlasti, točnije od 2004. do 2012., barem koliko oni znaju. Takvo šamaranje najveće francuske banke izazvalo je i bijes Pariza, ali bez posebnog efekta, BNP-u nema pomoći, a moguće su i kaznene prijave protiv pojedinaca u banci. Još je početkom mjeseca francuski predsjednik François Hollande zavapiro svom kolegi Baracku Obami da će visoka kazna imati posljedice na stabilnost europskoga bankarskog sektora, ali čini se da će jedva imati posljedice i na banku. Vrijednost dionice je nakon otvaranja burze u utorak porasla 3,4 posto nakon vijesti da isplata kazne neće predstavljati veći problem. U moljakanju mu se tada pridružio i šef Eurogrupe Jeroen Dijsselbloem ustvrdivši da bi kazna od deset milijardi dolara, visina o kojoj se tada nagdalo, bila previsoka i kontraproduktivna.

U za takve situacije uobičajeno naglom napadu skršenosti šef banke Jean-Laurent Bonnafé izrazio je ‘duboko žaljenje za ponašanje banke u prošlosti zbog kojeg je došlo do te nagodbe’. Napomenuo je i da ‘neuspjesi razotkriveni tom istragom nisu u skladu s principima prema kojima je BNP oduvijek težio djelovati’. Jedini problem s potonjem tvrdnjom vlastito je priznanje banke da je godinama svjesno i sasvim namjerno kršila zakon zemlje u kojoj posluje, što tu izjavu čini potpuno besmislenom. Štoviše, ni početak istrage nije ih previše zabrinuo, banka je nastavila po starom kao da se baš ništa ne događa. Naravno, u već savršenom poznatom i predvidljivom scenariju Bonnafé je obećao jačanje unutarnjih kontrola, 13 ljudi otpušteno je, ukupno 45 disciplinirano itd.

Iako se na prvi pogled kazna čini iznimno velikom, razloga za brigu nema, banka će uredno isplativati planiranu dividendu od 1,5 eura po dionici i nema namjeru poduzimati posebne korake kako bi namirila globu. Drugim riječima, love ima sasvim dovoljno, devet milijardica neće biti nikakav poseban problem. Neće biti pogođeni ni planovi širenja u Sjevernoj Americi, koju banka vidi kao izvor novih i većih prihoda od, sada već malkice uske, Europe. Mnogo veća šteta je drugi dio kazne, zabrana obavljanja dolarskih operacija tijekom cijele sljedeće godine, što bi moglo dovesti do odlaska klijenata i zasad nema jasan protutroš. Ipak, moglo je biti i gore, na stolu je bilo gubljenje dozvole za poslovanje u New Yorku, a to bi bilo daleko ozbiljnije za banku.

I samo jedna domaća Strah se sada proširio sektorom nenaviklom na takav tretman vlasti, pa razloga za nervozu navodno imaju Crédit Agricole, Société Générale, Deutsche Bank i Citigroup, oko kojih američke vlasti nastavljaju njuškati prateći slične optužbe. Naveđene francuske banke već su priznale da revidiraju svoju praksu proteklih godina i razgovaraju s američkim vlastima. U središtu toga vladinog vihora nalazi se 12-člana Jedinica za pranje novca i bankovni integritet pri Ministarstvu pravosuđa osnovana 2010. Usplahirenost je sasvim opravdana, pogotovo imajući u vidu ekspanzivnu prirodu kazni. HSBC je, primjerice, prije dvije godine platio ‘tek’ 2,9 milijardi dolara i uspio izbjeći priznavanje krivnje, da bi Credit Suisse ove godine postao prva velika banka u posljednjih nekoliko desetljeća koja je morala priznati kaznenu odgovornost.

Nije teško primijetiti i da u sada već podužem popisu banaka koje su ili kažnjene ili će prema svemu sudeći uskoro biti, ima jako malo domaćih, zbog čega Europoljani postaju zabrinuti da je riječ o šikaniranju njihovih banaka. Amerikanci, dakako, odbacuju takve strahove, a neki mediji naglašavaju da je takva promjena strategije u smjeru napadanja velikih igrača zbog kršenja sankcija zapravo osveta za relativno mlađe zakonske posljedice nakon krize koju su uzrokovale. Jednostavnije, ide se logikom da je kazna kazna, neovisno o tome što je zakonski razlog. Jedno je sigurno, pak, banke su definitivno u nemilosti američkih vlasti, ali visina kazni, očito, neće previše načeti njihove bilance.

Nedavna anketa Europske središnje banke o pristupu financiranju pokazala je kako uvjeti poslovanja za mala i srednja poduzeća i dalje nisu najbolji. Dostupnost bankarskih zajmova za tu vrstu poduzeća, koja su kralježnica europske ekonomije, pala je za još četiri posto u eurozoni, a nerazmjera, pa i nelogičnosti, između država članica i dalje je velik. Primjerice, kamatne stope za manje zajmove ostale su na rekordnoj stopi u Grčkoj i Portugalu, višoj od pet posto; u Španjolskoj je na razini Francuske ili Austrije, odnosno ispod tri posto. Pristup kapitalu stoga vjerojatno ostaje najveća zapreka oporavku malih i srednjih poduzeća u Europi.

Pomoć u sklopu COSME-a Jedan od najvažnijih programa Europske unije namijenjen malim i srednjim poduzećima COSME (Program za konkurentnost malih i srednjih poduzeća), nasljednik vrlo uspješnog Okvira za konkurentnost i inovaciju koji je prikupio 16 milijardi eura zajmova i 2,8 milijardi rizičnoga kapitala od 2007. do 2013., uskoro će ponuditi dodatnu pomoć. Prema očekivanjima Europske komisije, financijska pomoć od ukupno 25 milijardi eura za otprilike 330 tisuća malih i srednjih poduzeća trebala bi biti na raspolaganju prije ljetne stanke europskih ustanova u kolovozu. Ključni program pomoći poduzetnicima EU u poduzećima može pomoći s najviše 150 tisuća eura zajmovima i ulaganjem u fondove rizičnoga kapitala koji financiraju poduzeća u fazi širenja ili početnog rasta.

Vodič za potpore Svi poduzetnici zainteresirani za financijsku pomoć EU više informacija mogu naći na Unijinu portalu za pristup financiranju na kojem su detaljni podaci o pristupu sto milijardi eura pomoći raspoređene u raznim programima EU, kao i upute za prijavu na svim Unijinim službenim jezicima. Komisija je objavila i jednostavan vodič za mala i srednja poduzeća u kojem objašnjava kako dobiti više od pedeset milijardi eura godišnje pomoći EU, u kojem je više od sto nacionalnih i regionalnih programa financiranja te informacije o uvjetima apliciranja za tu pomoć. Nadalje, prošli tjedan organiziran je i tečaj o pristupu financiranju za članove Enterprise Europe Networka (mreža stručnih savjetnika za korištenje fondovima EU) radi boljeg savjetovanja poduzetnika. Ima predstavništva u čak 51 zemlji i šesto partnerskih organizacija s kojima poduzetnici mogu kontaktirati kako bi doznali koje im mogućnosti financijske potpore stoje na raspolaganju.