Iz Bruxellesu u Zagreb stižu i mrkva i batina

Jedino što se u godinu dana vidljivo dogodilo jest da su pale cijene ‘roaminga’ te da liječnici i IT stručnjaci bježe u inozemstvo. No i zemljama koje su u EU ušle 2004. trebalo je nekoliko godina da osjete blagodati članstva. Možda stoga ima šanse da u budućnosti od sadašnjeg Unijina ružnog pačeta jednog dana ipak postanemo europski labud.

Ivši britanski ministar za Europu Chris Bryant u razgovoru za BBC prije dva tjedna rekao je da njegova Laburistička stranka podupire Hrvatsku na putu u Europu uniju, dodajući da taj proces još nije završen. Iako je bio ministar baš za Europu, Bryant je bio vrlo iznenađen time što je Hrvatska već godinu dana članica EU. Možda je riječ samo o neinformiranom bivšem ministru, no ova zgodna može biti i slikovita ilustracija Hrvatske u EU. Ulazak u EU, čini se, nije se pokazao previše bitnim ni nama ni Uniji. Barem zasad, izostali su veći efekti.

Činjenica jest da smo ušli u Uniju u vrijeme višegodišnje krize, kada je ona opterećena vlastitim dubokim problemima, i zajedničkim i pojedinačnim članicama. Činjenica jest i da smo objektivno mala, siromašna i ne baš utjecajna članica koja je u miraz još donijela loše gospodarstvo i prijetnju ‘nove Grčke’. Zbog svih tih vanjskih i unutarnjih razloga Hrvatska je, iako 28., prva članica EU koja nije osjetila pozitivne efekte zbog ulaska u europsku obitelj. Nismo se iskazali ni u povlačenju novca iz fondova EU iz kojih smo u prvoj godini članstva očekivali stotine milijuna eura, premda iz Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU uvjeravaju da ipak nismo neto uplatitelji u Unijin proračun. Podaci Nacionalnog fonda u Ministarstvu financija pokazuju da smo, eto, protekle godine ostvarili višak od oko 136 milijuna kuna, a u prvih pet i pol mjeseci 2014. više od 740 milijuna kuna.

• Kako očekivati pozitivne učinke kada smo ušli u vrijeme pada konjukture? Druge su zemlje iskoristile benefite inercijom i spletom dobrih okolnosti. Osim čistog prepisivanja direktiva, mi nismo restrukturirali gospodarstvo niti pripremili društvo na članstvo. Bez obzira na člansku iskaznicu nama sada nedostaje oko 15 milijardi eura investicija. Prema tome, milijarda koja nam stoji na raspolaganju, a od toga 600 milijuna moramo platiti na ime članstva, neće pogurati stvari. Prije krize investicije su dosezale do 80-90 milijardi kuna, sada su pale na 50 milijardi i tu rupu EU nam ne može pokrpati – kaže ekonomist Ljubo Jurčić.

Prva godina članstva u EU prošla je očekivano kad je riječ o utjecaju na domaće gospodarstvo, smatra glavni ekonomist Splitske banke Zdeslav Šantić.

• Očekivano su izostali direktni pozitivni utjecaji u kratkom roku, poput rasta izvoza i snažnijeg priljeva stranih investicija, što je rezultat i dalje sporog oporavka unutar EU, ali i specifičnih strukturnih slabosti Hrvatske. Istodobno, u kratkom roku nije se ni očekivao vidljiviji utjecaj sredstava iz fondova EU na gospodarska kretanja. Također, povećanje konkurencije na domaćem tržištu pridonijelo je trenutačnim deflacijskim pritiscima – smanjjenjem marži proizvođača te u maloprodaji – kaže Šantić, koji među najvažnijim događajima ističe ulazak Hrvatske u proceduru prekomjernog deficita, čime je izgubljen i dio suvereniteta u vođenju fiskalne politike. Također, izlaskom iz CEFTA-e proces restrukturiranja u domaćem gospodarstvu dodatno je ubrzan, a dio proizvodnih kapaciteta i radnih mjesta preselio se i u zemlje u okružju.

Iako se u prvom mjesecima ove godine pojavio trend pada potrošačkih cijena na godišnjoj razini te postoji teza (i bojazan) da Hrvatsku zahvaća deflacija dijelom i zbog ulaska u EU, ekonomski analitičar Damir Novotny smatra da nije riječ o deflaciji, već o procesu prilagođavanja cijena onima u EU, povećanju konkurencije i rušenju monopolja.

Efekti ulaska Hrvatske u EU dosad nisu bili pozitivni, posebno za poljoprivredno-prehrambeni sektor.

• Na početku smo osjetili očekivani udar zbog pada cijena i izlaska iz CEFTA-e, što je negativno utjecalo na našu vanjskotrgovinsku bilancu. S druge strane, pozitivne efekte zajedničke poljoprivredne politike EU osjetit ćemo tek 2015. No početkom ove godine stvari su krenule nabolje i povećava se izvoz. Očekujemo i da će nakon što svi SPP-i sa zemljama CEFTA-e budu u punoj primjeni osim BiH porasti izvoz i na ta tržišta – kaže Zvjezdana Blažić, pomoćnica ministra poljoprivrede Tihomira Jakovine.

Ulaskom u EU izvoz jest porastao, posebno su ohrabrujući prvi mjeseci 2014., ali se očekivalo još više. Na početku je bilo muke u vezi s prelaskom na nova pravila carinskog i poreznog sustava. Zatim je problem bio to što mnoge treće zemlje nisu automatizirali uključile Hrvatsku, kao novu članicu EU, u popis zemalja korisnica preferencijalnih aranžmana proizašlih iz trgovinskih sporazuma s EU.

• S niskom međunarodnom konkurentnošću i očekivalo se da će put pronalaska novih kupaca na jedinstvenom tržištu EU, na kojem se i dalje bilježi slab oporavak potražnje, biti dugotrajan i težak. Ipak, dinamičan rast izvoza u zemlje EU tijekom prvog ovoga.

Europska komisija zaključila je nedavno, nakon sveobuhvatne analize hrvatskoga gospodarstva, da ‘u Hrvatskoj postoje prekomjerne makroekonomsko neravnoteže za koje je potrebno posebno praćenje i snažno političko djelovanje’. Političko djelovanje potrebno je posebno, kažu u EK, imajući u vidu osjetljivosti koje proizlaze iz velikih vanjskih obveza, sve lošijih izvoznih rezultata, velike zaduženosti poduzeća i duga opće države koji se brzo povećava, a sve u kontekstu niskog rasta i loše sposobnosti prilagodbe. Ipak, Europska komisija zaključila je nakon analize nacionalnog programa reformi koje je Vlada predstavila Bruxellesu da je Hrvatska poduzela učinkovite mjere za smanjenje proračunskog deficita, pa smatra da postupak prekomjernog deficita (EDP) u ovoj godini treba staviti u mirovanje, no u 2015. bit će potrebne dodatne prilagodbe.

Uz tu mrkvu Komisija je dala Hrvatskoj preporuke za nastavak reformi u devet područja: fiskalne politike, tržišta rada, mirovinskog sustava, zdravstvenog sustava, sustava socijalne skrbi, poslovnog okružja, upravljanja tvrtkama u državnom vlasništvu, predstečajnih nagodbi te nadzora bankarskog sustava. Pojedine komisije izjavile su da Komisija zasad neće pokretati korektivne mjere za ispravljanje prekomjernih makroekonomskih neravnoteža, ali će pozorno pratiti provedbu preporuka koje je Hrvatskoj uputila Komisija. No ako se hrvatska vlada ogluši na preporuke i ocijeni li EK da Hrvatska nije učinila dovoljno, slijedi i batina. EK može proglasiti hrvatski napredak nedovoljnim i u tom slučaju od hrvatske vlade zatražiti detaljan korektivni akcijski plan koji će ona morati predstaviti u roku od četiri mjeseca. Ako ni taj plan ne dobije zeleno svjetlo, slijedi njegova revizija, a ako i nakon toga ne bude napretka, može se aktivirati sankcijski sustav.

Hrvatska je, dakle, dužna predstaviti konkretnu strategiju uvođenja poreza na imovinu, ojačati nadzor nad proračunskim rashodima, ubrzati zakonsko povećanje dobi za odlazak u mirovinu na 67 godina, do ožujka 2015. provesti drugu fazu reforme Zakona o radu itd. Cilj je smanjiti prekomjerni deficit do 2016. na manje od tri posto BDP-a.

Osim čistog prepisivanja direktiva gospodarstvo ni pripremili društvo na članstvo. Bez obzira na člansku iskaznicu nama sada nedostaje oko 15 milijardi eura investicija. Dišnjeg tromjesečja znak je da je dio hrvatskoga gospodarstva spreman iskoristiti prednosti koje nudi jedinstveno tržište EU. Također, ulaskom u EU povećala se i konkurencija na domaćem tržištu, što je i tvrtke koje su primarno orijentirane na domaće tržište prilagodila na restrukturiranje i povećanje efikasnosti. U nadolazećem razdoblju očekujemo dinamičniji proces liberalizacije i privatizacije u onim sektorima gdje je još dominantna uloga države, poput transporta i energetike.

Jedna od većih bojazni (ili nada, ovisno o kutu gledanja) bila je ‘rasprodaja’ nekretnina u Hrvatskoj strancima, od poljoprivrednog zemljišta do nekretnina na Jadranu.

• Ulaskom Hrvatske u EU državljanima Unije omogućilo se izravno kupovanje nekretnina, bez kvota razmjene i zahtjevne papirijazije. No broj realiziranih kupoprodaja nekretnina daleko je ispod optimističnih očekivanja. Glavni je razlog spor oporavak tržišta nakon nedavne krize koja je zahvatila cijelu Europu. Osim toga, hrvatsko tržište nekretnina i dalje ima relativno visoke cijene u odnosu na usporediva tržišta EU. Hrvatska je ulaskom u EU sigurno dobila na reputaciji i postala usklađenija s europskim normama, no to nije dovoljno da bi tržište postalo atraktivno u ovom trenutku.

Otvaranje tržišta usluga i dolazak stranih odvjetničkih tvrtki, stomatologa, arhitekata, frizera itd. također je bio jedan od očekivanih efekata ulaska na jedinstveno tržište EU. No nije se dogodilo gotovo ništa. – Nijedno strano odvjetničko društvo nije se registriralo u Hrvatskoj od 1. srpnja 2013. do danas. No u Imenik stranih odvjetnika HOK upisana su tri odvjetnika. Koliko nam je poznato, hrvatski odvjetnici ne rade u zemljama EU jer bi nas o tome odvjetničke komore zemalja EU obavijestile.

Ipak, dvije su vidljive promjene. Negativna je izraženi odljev mozgova. Gotovo da nema IT tvrtke koja se ne žali na odlazak informatičkih stručnjaka od ulaska u EU, a alarmantni su podaci o odlascima liječnika. Ivica Babić iz Hrvatskoga liječničkog sindikata ovih je dana upozorio da su u posljednjih 11 mjeseci 523 liječnika, među kojima je 65 posto specijalista, zatražila dokumente za odlazak na rad u zemlje EU. Pozitivna promjena za građane, a negativna za telekom-operatore (dijelom i državni proračun) jest snižavanje cijena ‘roaminga’ za gotovo 80 posto.

Zašto nema stranih investicija? Ulazak u EU jest simbolički važan jer sugerira da je riječ o europskom tržištu na kojem vrijede isti ili barem vrlo slični standardi. No važnije je to što u hrvatskoj stvarnosti vladaju visoki porezi i troškovi poslovanja, nestabilan i promjenjiv zakonodavni okvir, neprijateljski nastrojena birokracija itd. A to investitori baš i ne vole. Uz to smo i malo tržište. No i zemljama koje su u Uniju ušle 2004. trebalo je, kaže Novotny, nekoliko godina da povećaju investicijsku aktivnost, a tada nije bilo krize. Možda stoga ima šanse (zasad samo teoretske) da u budućnosti od sadašnjeg Unijina ružnog pačeta jednog dana ipak postanemo europski labud.