Home / Informacije / Vodi za upravljanje MOVINOMPROCESIMA

Vodi za upravljanje MOVINOMPROCESIMA

Vlasnici poslovnih nekretnina sve se češće odlučuju na outsourcing, pogotovo kad osjete krizu u poslovanju. Tu uskače facility-menadžment – riječ je o potpunoj usluzi izdvajanja upravljanja nekretninama i njihova održavanja. Za vlasnika je kvalitetnija i jeftinija od one koju bi sâm organizirao.

Tri su ključne stvari u sektoru energetike: novi okvir EU, u kojem treba naći hrvatski interes, pregovori u vezi s novim upravljanjem u Ini i natječaj za istraživanje nafte i plina u jadranskom podmorju.

Osvrnuo se i na projekte koji traže strateškog partnera. Prvi je Plomin C, koji nosi povijesnu titulu ‘strateškog projekta’. Drugi je hidroelektrana Kosinj/Senj, koja bi trebala biti završena 2018. godine. Radi se i na plinskoj elektrani Osijek i EL-TO elektrani u Zagrebu. Zadnji je LNG terminal, koji treba imati kapacitet od šest milijardi prostornih metara plina, a vrijedi oko 800 milijuna eura.

Da bi energetski sektor normalno funkcionirao potreban je tzv. magični trokut, koji objedinjuje ravnodušu cijene, zaštitu okoliša i sigurnost opskrbe. Zoran Mišić iz RWE Energije objasnio je da su cijene energije u Hrvatskoj na razini Europske unije, a razlike su tek u naknadama za obnovljive izvore. Cijene su visoke i pitanje je kako to razvijene zemlje mogu izdržati. Isto tako, smažen je i potencijal energetskih kompanija za investiranje u nove elektrane, kako u zemlji tako i u inozemstvu.

  • Naš je geostrateški položaj vrlo povoljan i možemo postati središte regije. Toplo se nadam da ćemo iskoristiti tu priliku i da će LNG terminal potaknuti ubrzavanje ulaganja. Možemo postati relevantan faktor u ovom dijelu Europe – tvrdi Mišića.

Glavni hrvatski izazovi i investicije vezani su uz nestašicu temeljne proizvodnje električne energije, slabo korištenje hidropotencijala, diverzifikaciju opskrbe prirodnim plinom te potrebu povećanja uloge biomase, solarnih i vjetroelektrana.

  • RWE će pridonijeti razvoju hrvatskoga energetskog sektora svojim znanjima za liberalizaciju tržišta, tehnologijom i upravljanjem elektranama te strateškim partnerstvom za energetske usluge, decentralizaciju poslovanja i investicije – zaključio je Mišića.

Kristina Čelić iz Ministarstva gospodarstva ponudila je sudionicima konferencije detalje strateških investicija u energetskom sektoru. Objasnila je da su prioriteti Europske unije pametan, održiv i uključiv gospodarski rast. Kako bi se taj prioritet ostvario, do 2020. u Uniji treba smanjiti nezaposlenost, povećati ulaganja u istraživanja i razvoj, smanjiti siromaštvo i ispuniti klimatske ciljeve. Što se tiče hrvatske strategije do 2020., kazala je da je u sustavu bitno postaviti rokove i stvoriti strukturni okvir. Projekt diverzifikacije opskrbe i dobavljača u ovom je času najvažniji i za Hrvatsku i Europsku.

  • Regionalni projekti pokrenuti 2010. bili su vrlo ograničeni, ali su uska grla u ostvarivanju zajedničkog tržišta prepoznata – rekla je Čelić.

Neizbježna tema konferencije bio je i LNG terminal na Krku, koji se promatra kao promašena ulagačka priča. Za Tomislava Šerića, direktora HEP-a, cijela je priča vrlo jednostavna – treba samo naći ulagače koji će preuzeti rizik, bila to Europska unija, država ili banke. Olja Orešković Sulje iz Privredna banke Zagreb misli da se u sferama projektnog financiranja očekuje da država uzme barem 30 posto rizika jer banke sa svim sigurno neće preuzeti sto posto rizika. Goran Šaravanja, glavni ekonomist Ine, podcrtao je da što se plina tiče, najprije treba osigurati izvoz, što se može napraviti jedino povozivanjem sa Slovenijom. U kontekstu ukrajinske krize iznimno je važno diverzificirati izvore plina i napokon prekinuti ovisnost o Gazpromu.