U izvore svjetlosti ugradili smo ‘pamet’ iz mobitela. Projekt javne rasvjete City Touch postao je globalni igrač. U protekle dvije i pol godine pokrenut je na raznim razinama i modelima u više od 250 projekata u 27 zemalja. I u Hrvatskoj, u Podstrani pokraj Splita.
-
Prije tri godine stali ste na čelo razvoja Philips Lightinga i njegova projekta City Touch. Prije toga ste se dokazali u razvoju 3D tehnologije prikaza. Je li to bilo pre-sudno za vaš dolazak u Philips Lighting? – Do prije tri godine gotovo da nisam imao pojma o svjetlosti jer dolazim iz svijeta softvera, a koautor sam i suvlasnik patenata u razvoju trodimenzionalnog sustava Philipsovih ekrana. Uvidjeli smo nove trendove u sektoru svjetlosti, morali smo poduzeti nešto, ali različito. Upravni odbor pitao me mogu li pomoći u razvoju nečega novog, što bi se u razumnom roku i uz razumne troškove razvilo u novi biznis. U to vrijeme bio sam usredotočen na sve što se događalo u Silicijskoj dolini i vidio vezu između vanjske rasvjete i potreba građana i poslovnog svijeta u kreiranju vizije Smart City, i to su bili korijeni City Toucha. U izvore svjetla ugradili smo ‘pamet’ iz tehnologije mobitela i time uveli brzu i učinkovitu povezivost mnoštva izvora svjetla, baziranih uglavnom na LED i sad OLED tehnologiji u otvoreni sustav pogodan za brzo ‘ulogiranje’ i fleksibilno daljinsko online upravljanje.
-
Što je City Touch? – City Touch otvoren je sustav online upravljanja rasvjetom javnih vanjskih prostora primjenjiv od sela do megapolisa. City Touch zahtijeva korištenju LED tehnologijom rasvjetnih tijela omogućuje i 70-ak posto uštede energije, a ugrađeni čipovi i bežična veza omogućuju dinamičnu, kreativnu i fleksibilnu kontrolu sustava, čime se i do 70-ak posto mogu sniziti troškovi održavanja u odnosu na dosadašnju konvencionalnu rasvjetu. Ona odlazi u ropotarnicu povijesti i sad smo u globalnom procesu te zamjene.
-
Koliko predviđate da će trajati taj proces zamjene i jesu li svi gradovi sposobni odmah ući u takav projekt? – Mnogo je gradova s ogromnim brojem rasvjetnih točaka koje treba zamijeniti, a negdje se mora zbog zastarjelosti obnavljati i čitava infrastruktura napajanja, pa se prakticira uvođenje City Touch obnove prema fazama. Tako i lokalni čelnici tijekom godina implementacije mogu online pratiti i sve ugovorene pozitivne učinke. Neki su i nedavno obnovili konvencionalnu rasvjetu i u nju uložili mnogo, pa će takvi čekati da tim instaliranim kapacitetima istekne vijek trajanja, kao i otplata zaduženja, i tek onda ći u LED i OLED tehnologiju. S obzirom na razvojnu dinamiku softvera, City Touch je kao otvoren sustav prikladan za nadogradnju i da jemo garanciju na funkcionalnost i kompatibilnost sustava na najmanje 10 godina.
-
U prezentaciji spominjete tri ključna trenda u toj domeni… – Prvi trend prijelaz je s analogne tehnologije na digitaliziranu rasvjetu. To nije tek promjena žarulja sa žarnom niti na energetski daleko štedljiviju LED rasvjetu, nego digitalizacija čitavog sustava radi postizanja dugoročnih i čak korisnijih efekata od energetske uštede. Za razliku od dosadašnjih sustava procjene potrošnje, City Touch omogućava konstantno mjerenje stvarne potrošnje energije za svako rasvjetno tijelo. Drugi su trend novi poslovni modeli kojima se rizici i aktivnosti od investicija u nabavu do održavanja sve više prebacuju s lokalne uprave i komunalnih poduzeća na pružatelje usluga upravljanja javnom rasvjetom, i taj trend je baš uočljiv u Europi. Jedan od modela je tzv. privatna financijska inicijativa (PFI), koja se često realizira i u obliku javno-privatnog partnerstva.
-
Uklapa li se tu negdje i model ESCO, koji smo u praksi imali prilike vidjeti i u Hrvatskoj? – Da, ESCO je tipičan oblik drugog, tzv. EPC modela (Energy Performance Contracting) kreativnog financiranja. Logika tog modela je višegodišnja otplata investicije upravo iz ušteda ostvarenih tim poboljšanjima energetske efikasnosti. Takav model zahtijeva objektivne stručne podloge radi garancije postizanja planiranih efekata ušteda, bez čega je ugovorena dinamike oplate upitna, a dugoročna povoljnost za korisnika ESCO modela uživanje je u efektima energetske učinkovitosti nakon oplate investicije.
-
Ipak, čini se da ste se vi kao softveraš po najviše ‘pronašli’ u trećem trendu? – Treći trend je ‘pametna’ ulična rasvjeta. Na postojećoj tehnološkoj razini omogućujemo da se sa svakim rasvjetnim tijelom u pametnom sustavu ulične rasvjete može komunicirati i upravljati putem računala i interneta. Takvom komunikacijom istodobno rješavate više problema s kojima su se do sada sretali operateri javne rasvjete. Korisnicima putem M2M platforme i softverske aplikacije osiguravamo važan kontinuirani tok informacija o stanju i performansama svakoga izvora svjetla.
