zvoz pšenice

Ulazak u EU mijenja poljoprivredne navike. Otkupna cijena pšenice formira se na tržištu – Hrvatske i okolnih država. U Hrvatskoj je cijena 1,05 kuna po kilogramu, u Mađarskoj bar 1,20, u Sloveniji 1,40, a u BiH 1,45 kuna po kilogramu. I mali proizvođači postali su svjesni te razlike, pa se počinju udruživati radi lakšeg izvoza. Naravno, ima i onih koji bi radije cijenu pšenice formirali traktorskim blokadama.

U odnosu na prošlu godinu sada je lakše izvesti u EU. Više je potencijalnih kupaca, upiti iz inozemstva stižu svakodnevno, direktno od prerađivača kao i od trgovaca. Osim toga u okruženju se nude više cijene, iako postoje troškovi transporta – kaže Matija Brlošić, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore.

No problem je što se u europskim zemljama najčešće proizvodi pšenica drugačije kvalitete i prema drugačijim parametrima (udio proteina, vlage itd.) pa im se domaći proizvođači moraju prilagoditi. Pitanje je hoće li to biti moguće ove godine, ali u budućnosti se, smatra Brlošić, definitivno ide u tom smjeru.

Hrvatske potrebe za pšenicom na godišnjoj su razini 500-600 tisuća tona, a ove je godine zasijano oko 150 tisuća hektara s očekivanim prinosom od četiri tone po hektaru, što znači da bi se sva proizvodnja mogla plasirati na domaćem tržištu i da neće ostati previše za izvoz. Manja ponuda trebala bi utjecati i na višu cijenu, ali s obzirom na to da s druge strane postoje i znatne zalihe u europskim zemljama, sumnja se da će cijene rasti. Kako će se karte na domaćem i stranom tržištu na kraju podijeliti ovisi, naravno, o cijeni. Lani se, kaže Brlošić, pšenica nigdje u okruženju nije mogla kupiti po nižim cijenama od Hrvatske, a tako bi moglo biti i ove godine jer se u Mađarskoj sada očekuje cijena od 1,20 da 1,30 kuna po kilogramu, 1,45 kuna u Sloveniji i 1,40 u BiH.

Interes stranih otkupljavača pojačan je i zato što je ove godine zasijano manje pšenice i kod nas i u okruženju. Pogodila nas je bolest hrđe, elementarne nepogode itd., što će utjecati na slabiju kvalitetu pšenice i manji prinos, koji ove godine neće ići iznad četiri tone po hektaru. Osim toga ove je godine zasijano 20 posto manje površina – kaže Antun Laslo, predsjednik poljoprivredne udruge Život, dodajući da situacija nije mnogo bolja ni u okruženju, koje je također pogođeno vremenskim nepogodama, a u Ukrajini je praktično ratno stanje.

U BiH je poplavama najviše pogođena Posavina, gdje je i zasijano najviše pšenice, pa sada tamošnji otkupljavači, kaže Laslo, nude 1,4 kune po kilogramu pšenice uz avansno plaćanje, što je znatno više nego što se očekuje na domaćem tržištu. Interes za hrvatsku pšenicu postoji, dodaje, i u Austriji i Sloveniji. Koliku će cijenu ponuditi domaći otkupljavači zasad je nepoznato jer najveći šute, a prema najavama trebala bi za početak biti oko 1,05 kuna po kilogramu, koliko je iznosila i lani, a u 2012. bila je 1,35 kuna. Prema kalkulacijama proizvođača, cijena bi trebala biti barem 1,50 kuna po kilogramu.

Najveći otkupljavač ove godine bit će Granolio, koji je od Agrokora preuzeo neke mlinove, i osječko Žito. U Agrokoru su poručili da su izašli iz mlinarskog biznisa te da će ove godine otkupljivati male količine pšenice i poštovati tržišne cijene.

S druge strane, nije sve u izvozu pšenice tako jednostavno. Hrvatski proizvođači, posebno manji, nisu još dovoljno spremni i organizirani za takve pothvate. Generalno je ključni problem ovisnost proizvođača o otkupljačima, koji su im ujedno i dobavljači repromaterijala (sjeme, gnojivo itd.), i pritom obračunavaju visoku maržu, a kojima su obvezni prodati pšenicu na kraju žetve ili ih isplatiti u novcu, što je mnogo rjeđi slučaj.

Upravo tom scenariju planiraju pribjeći u Baranji. Svakodnevno dobivamo upite iz Slovenije, Austrije, Italije i Mađarske. Od manjih kupaca do velikih poput Nestléa, koji imaju svoje silose diljem Europe. Zajedničko im je da daju bolje uvjete nego domaći – kaže Petar Pranjić, predsjednik poljoprivredne udruge Baranjska brazda.

Iako upita ima, poljoprivrednicima je teško davati obećanja inozemnim kupcima jer do prvog otkosa ne znaju koliko će pšenice i koje kvalitete imati s obzirom na ovogodišnje bolesti i oborine.

Ove ćemo godine svu pšenicu koja se može prodati vani po višim cijenama tamo i prodati i s razlikom u cijeni pokriti obveze prema otkupljačima. Ako možemo Slovencima prodati pšenicu po 1,3 kune po kilogramu, zašto bismo je prodali u Hrvatskoj po 1,05 ili 1,10 kuna? – pita se Pranjić, ističući da je to put kojim će proizvođači ići u budućnosti. Kod uljara već postoje uhodani poslovi s inozemnim kupcima i sada će se to nastojati primijeniti i na pšenicu.

Nakon što se upoznamo s modelom otkupa u okolnim zemljama spremni smo tamo prodati pšenicu. Postoji mogućnost da u druga Život bude posrednik između proizvođača i zainteresiranih kupaca, a preko zadruga u Kutjevu planiramo postati i organizator jesenske sjetve. Zadruga bi trebala postati i centralno mjesto za opskrbu proizvođača repromaterijalom i otkup pšenice. Poljoprivrednici više neće dopustiti da trgovci, odnosno mešetari zarađuju na njima – kaže Laslo.

Trenutačno proizvođači, žele li izvesti svoju pšenicu, to moraju raditi samostalno i pojedinačno ishoditi porezni broj. No među proizvođačima ima i skeptičnih. Mato Mlinarić, predsjednik Hrvatskih nezavisnih seljaka, smatra da su priče o interesu stranih kupaca malo prenapuhane i ne vjeruje da će udio izvoza biti velik jer je kod nas najveći dio proizvodnje pšenice unaprijed ugovoren s velikim otkupljačima. Problem kod izvoza pšenice je i to što seljaci nemaju svoje silose i što još nije zaživjela skladišnica.

Mlinarić smatra da je najveća odgovornost na državi, koja još uvijek nije uspjela osigurati uvjete da zaživi zakon o skladišnici, koja bi se mogla koristiti kao kolateral pri dobivanju bankarskih kredita, ni dovoljan broj licenciranih silosa. Kada bi to postojalo, proizvođači bi mogli biti mnogo manje ovisni o otkupljačima i sami financirati proizvodnju. Sada je dobivanje kredita za proizvodnju pšenice, bez skladišnica i silosa, gotovo nemoguća misija i tako se nastavlja začarani krug skupe proizvodnje, niskih otkupnih cijena i međusobnog optuživanja.