Pokazalo se da je problem sa Srbima lakše riješiti nego siromaštvo

Europa i veliki svijet zadovoljni su – prijevremeni izbori na Kosovu prošli su mirno, a prvi put u životu mlade države glasovali su i njezini srpski stanovnici. Nezaposlenost je između 35 i 40 posto, a ispod granice siromaštva 50-ak je posto stanovništva. Rast od 2,5 posto i ne znači mnogo jer počelo se gotovo od nule.

Ono što, pak, nije bilo posebno iznenađujuće pobjeda je aktualnog premijera Hashima Thačija i njegove Demokratske partije Kosova, koja je dobila 31 posto glasova uz izlaznost od oko 43 posto, manje nego na prethodnim izborima. Posebno je pritom zanimljiv veći broj građana s pravom glasa (1,782.454) od ukupnog broja stanovnika prema popisu iz 2011. godine.

Vladajuća stranka ipak nije dobila dovoljno glasova za kreiranje većine u parlamentu, zbog čega će postizborna matematika biti izazov. Drugoplasirani Demokratski savez Kosova na čelu s nekadašnjim gradonačelnikom Prištine Isom Mustafom osvojio je 26 posto glasova i mogao bi biti potrebni koalicijski partner većinskom DPK-u, ali s obzirom na politička razilaženja i antisrpski pogled DSK-a, takva će većina vjerojatno biti klimava.

Mustafina stranka se, primjerice, protiv postojećem sustavu koji srpskoj manjini jamči deset mandata (od ukupno 120) u kosovskom parlamentu. U tom smislu ni sljedeća stranka na listi, Samoopredjeljenje nije najstariji potencijalni partner Thačiju, koji zbog međunarodne zajednice i radi mira u kući mora voditi računa o srpskoj manjini. Stranka pod vodstvom Albina Kurtija dobila je 13,5 posto glasova na ime jasno nacionalistički koncipirane platforme i odbijanja mogućnosti ulaska Srba u vladu.

Situacija je nešto bolja s Alijansom za budućnost Kosova (AAK), s kojom Thači navodno već ima određeno ‘razumijevanje’, koja je osvojila 9,6 posto, ali mu to ne donosi potrebnu većinu u parlamentu. Bivši zapovjednik Oslobodilačke vojske Kosova i šef stranke Ramush Haradinaj tijekom pregovora sa Srbima navodno je zastupao pomirljiviju liniju i dopuštio da glasački listići za lokalne izbore održane prošle godine nemaju grb Kosova. Posljednja mogućnost je Inicijativa za Kosovo, stranka nastala raskolom u DPK-u zbog, kako su osnivači Fatmir Limaj i Jakup Krasniqi smatrali, pretolerantne politike Thačijeve stranke prema Srbima. Inicijativa je jedva prebacila izborni prag i mogla bi ući u kombinaciju s DPK-om i AAK-om, ali imajući u vidu njen ‘odbijegli’ karakter to bi možda zahtijevalo previše gutanja ponosa s obje strane.

Najizglednija varijanta je, prema trenutačnim spekulacijama, dogovor dviju najjačih stranaka, ali uz određeno odugovlačenje kako bi se zauzele bolje pregovaračke pozicije, a u onom nategnutom scenariju postoji mogućnost približavanja stranki s antisrpskom platformom, Samopredsjedljenja i DSK-a. Kad je riječ o slonu, Srbi sa svojim strankama nisu uspjeli prebaciti cenzus od pet posto koji bi im osigurao dodatna mjesta u parlamentu, pa će tako Srpska lista imati devet, a Progresivna demokratska stranka jedno mjesto. Obje stranke osvojile su oko 50 tisuća glasova, s tim da je na posebno problematičnom sjeveru Kosova, pretežno srpskom, u izborima sudjelovalo više od 10 tisuća glasača. Relativno solidnom odazivu pomoglo je i stajalište službenog Beograda, koji je sunarodnjake pozvao da sudjeluju i glasaju na izborima.

• Ovo je jedini put za ostvarenje interesa srpskog naroda i srpske države – rekao je srbijanski ministar obrane Branislav Gašić tijekom predizbornog mitinga u Gračanici.

I srbijanski premijer Aleksandar Vučić pozvao je tijedan prije na sudjelovanje Srba: – Najbolji izbor za srpski narod jest sudjelovanje u izborima.

Većih prigovora na regularnost nije bilo, kao ni ozbiljnijih incidenata pa mnogi prve parlamentarne izbore na cijelom teritoriju Kosova smatraju političkim uspjehom.

• Drago nam je vidjeti da se izbori održavaju bez problema. Vjerujemo da su ovi izbori iznimno važni za demokraciju i nadamo se da će se izborni dan nastaviti kao i do sada – izjavio je šef promatračke misije Europske unije na Kosovu Roberto Gualtieri.

Sličnog dojma bio je i šef promatračke misije OSCE-a Jean-Claude Schlumberger: – Sretni smo što svjedočimo glatkom održavanju izbora, provedenom u profesionalnoj manieri. Nije bilo većih incidenata ili nepravilnosti.

I dok su za srpsku manjinu ovi izbori bili prije svega nacionalno obojena politička priča, Albanci su važne teme bili svakodnevni problemi u obliku političke korupcije, nesposobnosti vlasti, visoke nezaposlenosti, izostanka gospodarskog rasta i ostalih ‘uobičajenih’ tema. Thaci je glasove privukao obećavši dizanje plaća, mirovina i socijalnih naknada za 25 posto svake godine, 1,5 milijardu eura ulaganja i 200 tisuća novih radnih mjesta, ali veliko je pitanje odakle misli financirati taj ambiciozni program. Nezaposlenost je između 35 i 40 posto (dva od tri građana mlađa od 25 godina ne rade), ispod granice siromaštva nalazi se oko 50 posto stanovništva, manjak u proračunu prošle godine bio je oko 1,8 posto, a rast od oko 2,5 posto malen imajući u vidu polaznu točku. Jedina dobra vijest je vrlo nizak javni dug od oko 9,1 posto BDP-a, što ostavlja velik manevarski prostor.

Ovi izbori označili su rješavanje barem jednog problema, a to je normalizacija odnosa sa Srbijom i postupno uključivanje srpske manjine u politički proces, uspjeh koji nikako nije zanemariv. Sljedeći problem, s druge strane, ostvarivanje gospodarskog razvoja i izdizanje iz siromaštva, mogao bi biti mnogo teži.