Izazovi vrednovanja nematerijalne imovine u poduzetništvu

Na temelju inicijative Europske unije pokrenut je projekt EVLIA kojemu je cilj razviti metodu za vrednovanje nematerijalne imovine malih i srednjih poduzeća te iskoristiti vrijednost intelektualne imovine kao dodatnu polugu kako bi se olakšao pristup financiranju inovacija i poduzetništva utemeljenom na znanju.

Za rast i razvoj malih i srednjih poduzeća (MSP) potrebna su sredstva koja često nisu lako dostupna, posebice u uvjetima ekonomske krize. Komercijalne banke procjenjuju rizika financiranja većinom temelje na poslovanju koje zahtijeva materijalnu imovinu kao kolateral. Danas su poduzeća koja nemaju znatniju materijalnu imovinu, odnosno koja poslovanje temelje na ‘know-howu’, poslovnoj tajni ili mreži kupaca, u nepovoljnom položaju.

Europska unija prepoznala je važnost nematerijalne imovine kao poluge za financiranje te je 2011. objavila izvješće kako bi se razmotrile mogućnosti kreiranja jedinstvenog tržišta za patente. Izvješće sugerira daljnje poboljšanje i razvoj metoda valorizacije patenata te razvoj novih usluga MSP-a na području nematerijalne imovine.

Na temelju inicijative Europske unije pokrenut je projekt ‘EVLIA – Making full value of good ideas by leveraging intellectual assets for financing SMEs in SEE’ vodi Gospodarska komora Venecije uz sudjelovanje partnera iz Austrije, Italije, Mađarske, Grčke, Slovenije, Rumunjske, Bugarske, Srbije i Hrvatske.

Projektom EVLIA želi se razviti metoda za vrednovanje nematerijalne imovine malih i srednjih poduzeća te iskoristiti vrijednost intelektualne imovine kao dodatne poluge, kako bi se olakšao pristup financiranju inovacija i poduzetništva utemeljenom na znanju. Svrha je projekta ispitati načine rješavanja problema pri pronalaženju sredstava, primijeniti standardiziranu metodologiju i testirati njezinu učinkovitost uključivanjem financijskih posrednika.

Osnovna je ideja pridonijeti stvaranju jedinstvenog tržišta za dobre ideje i inovacije u Jugoistočnoj Europi te razvoj povoljnog okružja za inovativna mala i srednja poduzeća i poduzetnički sektor, što je u skladu sa strategijskim ciljevima Europske komisije za stvaranje Inovacijske unije.

Kako bi se osvijestila mala i srednja poduzeća o vrijednosti nematerijalne imovine u svom vlasništvu te upozorilo na važnost upravljanja i vrednovanja nematerijalne imovine, Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) uključila se u transnacionalni program Jugoistočne Europe u sklopu projekta EVLIA.

U suradnji s patentnim zastupnicima, financijskim analitičarima, bankarskim i računovodstvenim stručnjacima koji djeluju na području nematerijalne imovine predložen je metodološki okvir projekta EVLIA koji financijskim institucijama služi pri procjeni vrijednosti nematerijalne imovine i rizika financiranja u situacijama kada njihov interni model procjene rizika ne daje potpuno jasnu ocjenu; za financiranje ili protiv njega. Model je pretežno kvalitativnog karaktera koji detaljnom ocjenom određenih područja nematerijalne imovine omogućuje bolju ocjenu rizika.

Izvoz počeo rasti već u prosincu 2013., a da rezultati prva dva mjeseca ove godine u usporedbi s istim razdobljem 2013. govore o 12,1 posto rasta. Istaknula je ujednačen rast izvoza gotovo svih sektora i gotovo na sva tržišta, pa čak i 15-postotni rast na tržištu Cefte, čijeg su se sloma zbog ulaska u EU svi pribojavali. Pozdravila je i činjenicu da jedna od mjera Akcijskog plana predviđa bolji uvid i bržu obradu podataka o vanjskotrgovinskoj razmjeni, jer su to na kraju svibnja poznati tek podrobniji podaci samo za siječanj i veljaču.

Izvozna je klima ocijenjena s minus četiri. Središnji dio susreta bilo je predstavljanje Akcijskog plana podrške izvozu te prvih rezultata novog modela djelovanja gospodarske diplomacije. Ovo nije tek neki šminkerski plan. Riječ je o mjerama koje smo formulirali osluškujući primjedbe izvoznika okupljenih u Liderovu klubu izvoznika, druge izvoznike grupacije te investitore. Iz toga smo detektirali ključna mjesta svojeg djelovanja – naglasila je Vesna Pusić, komentirajući da javno dostupni podaci o ovogodišnjem rastu izvoza nisu slučajnost već im je prethodio niz predradnji MVEP-a, pripremom konkretnih mjera Akcijskog plana, koji je nedavno usvojen i na Vladi.

Pusić je naglasila i važnost stvaranja povoljnog okruženja za investitore, u kontekstu čega je prvi razgovor sa stranim investitorima već obavljen, a u pripremi su još tri. Jasno je da investitore najviše zanima stabilnost uvjeta poslovanja, predvidljivost poreza, trajnost zakona i efikasna administracija. Upravo zbog toga zadnjeg problema MVEP uveo je institut osobnog savjetnika za svakoga pojedinog investitora, čija je zadaća da za njega rješava administrativne prepreke. Time, doduše, još nismo ušli u rješavanje strukturnih problema – rekla je Pusić.

Ministrica je članove Kluba izvoznika upoznala i s drugim mehanizmima koji im mogu biti od pomoći pri izlasku na neka nova tržišta. Jedan od njih su projekti razvojne pomoći Europske unije. Od sljedeće godine Hrvatska ima obvezu uplaćivanja u zajednički fond za razvojnu pomoć EU, pa ministrica Pusić potiče i hrvatske izvoznike da to iskoriste. EU je, naime, najveći davatelj razvojne pomoći na svijetu, od čega se većina odnosi na afričke zemlje. Hrvatski izvoznici trenutačno imaju mogućnost sudjelovanja u projektima razvojne pomoći u Angoli te Mianmaru i Afganistanu.

Klisović je potom detaljno izložio mjere Akcijskog plana, naglasivši da je usmjeren na rješavanje triju glavnih ciljeva: podržavanje izvoza, zaštitu interesa naših tvrtki na stranim tržištima i privlačenje investicija. Također je izvijestio o aktivnostima gospodarske diplomacije, kojih je u šest…