ZIP prikuplja 50 tisuća funti

Turizam je jedna od karata na koje će u razvoju igrati Ivanić-Grad. Temelji koji su postavljeni stanovnicima Ivanića ulijevaju optimizam, ali ih na neki način i pritišću da gradić pokraj Zagreba stave na turističku kartu regije. U gradu s otprilike osam tisuća noćenja na godinu, izuzme li se bolnica Naftalan, ima prostora za napredak. Toga su svjesni u tamošnjoj turističkoj zajednici koja ulaže u pozicioniranje Ivanić-Grada. Dva su ključna objekta po kojima je Ivanić-Grad poznat: obiteljsko gospodarstvo Kezele, koje je u tom segmentu vrhunac ponude, i nedavno otvoreni hotel Sport s četiri zvjezdice koji goste privlači ponudom wellnessa, a sportske timove odličnim terenima u ŠRC-u Petek. Direktorica Turističke zajednice Ivanić-Grada Ankica Bešter ističe da sve više ljudi u njihovu gradu ostaje nekoliko dana.

• Trudimo se ljudima omogućiti što više sadržaja kako ne bi bili samo jednodnevni posjetitelji. Hotel Sport jedan je od najboljih u Županiji kvalitetom i sadržajem, ima više od pedeset ležajeva. U njemu su se pripremale mnoge reprezentacije, a ponudom wellnessa privukao je mnoge goste iz Županije – kaže Bešter.

Od osnutka 2001. Seoski turizam Kezele stalno potiče razvoj turizma te je nositelj raznih projekata i turističkih aktivnosti na području Ivanić-Grada, Čazme, Kloštar Ivanića te moslavačke regije. Na godinu ugosti otprilike 30.000 posjetitelja, ostvaruje gotovo tri tisuće noćenja i zapošljava dvadeset radnika u stalnome radnom odnosu te povremeno sezonske. Od mnogih uspjeha ističe se proglašenje za najbolji seoski turizam u Hrvatskoj 2005. Kezele je poznat po gastronomskom brendu moslavačkom stolu i jednoj od najvećih etnozbirki u Hrvatskoj te priznat kao ogledni primjer seoskog turizma u Hrvatskoj. Aktivno sudjeluje u ukupnom razvoju hrvatskoga ruralnog turizma i inicira različite turističke projekte.

• To je jedan od bisera ovoga kraja i doista je primjer da bude izletište za cijele obitelji. Obitelj Kezele trudi se zadržati kvalitetu, čak je proširila kapacitete. Naravno, ima i drugih obiteljskih gospodarstva koja nude svoje proizvode. Svakako treba poticati razvoj kontinentalnog turizma – smatra Bešter.

Ivanić-Grad poznat je po dvije velike manifestacije: Danu grada, koji će se obilježiti 7. i 8. lipnja koncertom Hladnog piva, i Bučijadi u listopadu. Upravo potonja svake godine privlači sve više turista i izlagatelja.

• Cijeli grad diše za Bučijadu, svi se podrede tomu. Lokalni gostitelji poslužuju specijalitete od buče i nude se vrhunska bučina ulja. Povratne informacije od posjetitelja i gostiju vrlo su dobre. Dolaze nam gosti iz cijele regije, a mnogi se odlučuju i na višednevni boravak u našem kraju – ističe Bešter.

Cilj Turističke zajednice jest povećati broj noćenja i posjetitelja koji dolaze na više dana te planira dodatno širiti ponudu i ponuditi gostima više mogućnosti. Organizira također nadaleko poznati Žabarski karneval, jedini ljetni karneval u kontinentalnom dijelu. Već su se održali Drugi sajam ekohranе, na kojemu se predstavilo pet izlagatelja ekoloških proizvoda, fotosafari ‘Čudesna šuma Žutica’ u organizaciji portala Volim Ivanić, na kojem je sudjelovalo dvadesetak ljubitelja prirode i fotografije, te Posavska biciklijada PEC ‘Into the Wild’, u kojoj je sudjelovalo pedesetak biciklista.

Ivanč-Grad poseban je u regiji i prema Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju Naftalan u kojoj se liječe kožne bolesti i provodi rehabilitacija nakon operacija ili trauma. Raspolaže sa 137 kreveta, od kojih je 26 više smještajne razine. Na svakoj etaži opremljena je dnevna soba za odmor, a za lijeva vremena gostima je na raspolaganju sunčalište. Na drugome, trećem i četvrtom katu ordinacije su liječnika i medicinskih sestara. U prizemlju je kafić, a na petom katu restoran za goste i pacijente. Novi je dio Naftalana klimatiziran, opremljen satelitskim TV-om, telefonom te bežičnim internetom. No to je sadašnjost. Uprava bolnice na čelu s ravnateljem Goranom Maričićem napravila je projekt proširenja bolnice i podizanja smještajnih kapaciteta. Njihov je cilj postati nova konkurencija u zdravstvenom turizmu; također planiraju sagraditi novo hotelsko krilo s otvorenom i zatvorenim bazenom, teretanom, dvoranom za fitnes, kongresnim centrom te novim restoranom. Najvažnije je da su već dobili građevinsku dozvolu.

• Hotel bi trebao imati četiri zvjezdice. U prizemlju bi bili bazeni i prostorije za vježbanje, na prvom katu restoran i kongresna dvorana, a na drugom i trećem katu sobe, ukupno 120 kreveta, od kojih trideset posto jednokrevetnih soba, a sedamdeset posto dvokrevetnih – otkriva Maričić.

Sada iščekuju natječaj za novac iz europskih fondova jer se nadaju da bi cijeli projekt mogli financirati tim i kreditnim sredstvima. Ne bude li išlo tako, okrenut će se javno-privatnom partnerstvu.

• Riječ je o ulaganju od sedamdesetak milijuna kuna koje bismo htjeli ostvariti sami s pomoću fondova EU. Čekamo da se raspiše natječaj. Svu dokumentaciju imamo i vjerujem da iza ovog projekta svi moramo stati. To bi nam omogućilo da jače iskoračimo u zdravstveni turizam i udvostručimo broj noćenja, koji je danas tridesetak tisuća – ističe Maričić.

To bi omogućilo zapošljavanje novih tridesetak zaposlenika. U svim analizama upravo su smještajni kapaciteti najveći problem. Prilika je mnogo i već sada ima mnogo stranih gostiju. Sada je popunjenost veća od sedamdeset posto, ali problem je primitak većih skupina jer to zahtijeva veliko umijeće. Pacijenti u Naftalanu u prosjeku ostaju dva tjedna. Rezultati koje ondje postižu u liječenju vrlo su dobri.

• Našu su uslugu prepoznali izvan hrvatskih granica. Imamo mnogo gostiju iz Rusije, Danske i susjednih zemalja. Proširenjem bismo mogli jače iskorištiti i iskoristiti sav potencijal. Tri posto ljudi na svijetu ima psorijazu i svi su oni naši potencijalni klijenti, no s današnjim kapacitetom i nedostatkom visokokvalitetnih soba teško možemo privući goste iz inozemstva – žali Maričić.

Potencijal zdravstvenog turizma u Hrvatskoj vrijedi otprilike milijardu eura, od kojega se zasad iskorištava samo tridesetak posto. Vlasnica Naftalana jest Zagrebačka županija, koja stoji iza bolnice u razvoju tog projekta. Maričić ističe da bi se osim bolnice, koja bi od proširenja kapaciteta imala izravnu korist, projektom okoristio cijeli kraj. Naftalanove su cijene konkurentne i gosti mu se vraćaju zbog kvalitete usluge i uspjeha u liječenju. Međutim, za korak naprijed treba se sagraditi novo krilo.

• Imamo sve potrebne dozvole i sada se nadamo da ćemo brzo krenuti u provedbu. Prema našim procjenama, radovi bi trebali završiti u dvije godine. S 30-postotnom popunjenosću i 50-postotnim udjelom iz fondova EU imali bismo za redovito poslovanje i vraćanje kredita. Tu priliku ne smijemo propustiti jer Naftalan može biti nositelj hrvatskoga zdravstvenog turizma kao jedinstvena svjetska bolnica – zaključuje Maričić.

Grad Jastrebarsko ili Jaska, kako ga kolokvijalno mnogi zovu, na pola je puta stare karlovačke ceste, tridesetak kilometara jugo-zapadno od Zagreba te dvadesetak kilometara sjeveroistočno od Karlovca. Smjestio se na pola puta između tih dvaju gradova. Čak ga ni autocesta sagrađena početkom davnih sedamdesetih godina prošlog stoljeća ne zabilazi. Prostire se na 229 četvornih kilometara. Novim hrvatskim teritorijalnim ustrojem iz 1993. iz negdašnje općine pre-rasta u grad, u pripadajuću novoosnovanu Zagrebačku županiju.

Kraj se sastoji od tri različite prirodne cjeline: na sjeveru je vapnenačko-dolomitni masiv Žumberačke gore na koji se naslanja plodno vinorodno Prigorje, a prema jugoistoku sve do rijeke Kupe prostire se Pokuplje s ornitološkim rezervatom Crnom Mlakom. Sa susjednim samoborskim područjem jaskanski je kraj povezan cestama koje vode iz Jastrebarskoga preko Plešivice te iz Kostanjevca preko Žumberka. Na jugoistoku se nastavlja velikogoričko područje. Grad je odlično prometno povezan, leži uz autocestu Zagreb – Karlovac, na regionalnoj je cestovnoj prometnici i uza željezničku prugu. Dobroj prometnoj povezanosti pogoduje i blizina zračne te morske luke.

Gospodarstvo Jastrebarskoga uglavnom se temelji na poljodjelstvu, vinogradarstvu i vinarstvu, drvnoj industriji te, dakako, turizmu. Najrazvijenija je industrijska grana drvna industrija, koja zapošljava najviše radne snage i najveća je izvoznica.

Naziv Jastrebarsko prvi se put spominje daleko 1249. u ispravi bana Stjepana kao središte trgovine i suda, a 1257. kralj Bela IV. dodjeljuje mu status slobodnoga kraljevskog trgovišta. Kao trgovište je 1257. dobilo grb kojim se koristi i danas – žuti jastreb na plavoj podlozi. Od 1519. do 1848. na život grada presudno su utjecali članovi poznate vlastelinske obitelji Erdödy. Naime, mirom u Schönbrunnu iz 1809. hrvatski su krajevi južno od Save uključeni u tadašnje Ilirske pokrajine, tako da su jaskansko vlastelinstvo i trgovište došli pod francusku vlast; Francuzi su se povukli u ljeto 1813. Feudalno razdoblje u povijesti jaskanskoga trgovišta i vlastelinstva završilo je 1848. kad su građani Jastrebarskoga i formirali narodnu stražu i razvili narodne zastave. Jastrebarsko se intenzivnije razvilo u drugoj polovini 19. stoljeća. Razvoju grada i cijelog kraja znatno je pridonijela gradnja željezničke pruge od Zagreba do Karlovca 1865. Tada su snažan procvat doživjele i kulturne, društvene te sportske djelatnosti. Danas se Dan grada slavi 13. studenoga, kad je ratne 1991. tadašnja Jugoslavenska narodna armija napustila grad.

Jaskanski je kraj od davnina uglavnom poljoprivredni. U drugoj polovini prošloga stoljeća industrijalizira se. Otvaraju se pretežno mala i srednja poduzeća, kojih je prema posljednjim podacima oko 280. Najrazvijenija je drvena industrija, koja zapošljava najviše radne snage i najveća je izvoznica. Drvoproizvod, Palma i Drvna industrija Rubinić zajedno zapošljavaju gotovo četiri stotinu ljudi. Dva su važna pogona: punionica svjetski poznate prirodne izvorske vode Jane u Jastrebarskom, koju drži Jaminca koja posluje u sklopu Koncerna Agrokor, te punionica sokova Juicy, koja je u međuvremenu promijenila vlasnika. U sklopu Koncerna Agrokor i najveća je jaskanska vinarska tvrtka Mladina.

Radi promocije vinarstva i vinogradarstva 2001. otvorena je Plešivička vinska cesta, danas je dio specifične turističke ponude Jastrebarskoga. Vinska cesta poseban je oblik prodaje poljoprivrednih, ugostiteljskih i turističkih proizvoda toga specifičnog vinogradnog područja na kojem se oska gospodarstva (obiteljska poljoprivredna gospodarstva) i druge pravne i fizičke osobe nude svoje proizvode, posebice vino i rakije iz vlastite proizvodnje te druge seoske specijalitete. Plešivička vinska cesta sastoji se od tridesetak vinarskih gospodarstava s kušaonicama za posjetitelje i goste.

Tradicionalna turističko-gospodarska manifestacija Jaskanske vinske svečanosti već gotovo dva desetljeća svake jeseni promiče vina i vinare toga kraja i najavljuje novu berbu. Nudi bogat kulturno-umjetnički program, degustacijsko-prodajnu izložbu vina uz kulinarsku ponudu te zabavne večernje sadržaje. U posljednjih nekoliko godina obogaćena je Dionizovim večerima koje se održavaju na gospodarstvima vinara Plešivičke vinske ceste uz prigodan kulturno-zabavni program i nastupe uglednih imena s hrvatske glazbene scene. Osim priredaba na Plešivičkoj vinskoj cesti i u šatoru na Sajmištu Jaskanske vinske svečanosti upotpunjuju izložbe na temu vina, konjički i biciklistički maratoni, teniski turnir te drugi događaji.

Gospodarska zona Jalševac u Jastrebarskom jedna je od najatraktivnijih poduzetničkih zona u Hrvatskoj. Smještena je na pravcu paneuropskog prometnog koridora 5B, neposredno uz autocestu Rijeka – Zagreb – Budimpešta i željezničku prugu Zagreb – Rijeka. Gospodarski su subjekti u toj poslovnoj zoni Krka, Podatkovni centar DataCross, Lidl, Elektromer, Drvoproizvod, Velinac, Pavušin, Signoplast, Kongresni centar Princess, Bob’s, Ciban prodajno-izložbeni prostor, Tifon, Pavin, Dizalice Banković; bila je ondje i Fižulićeva Magma.

Nedavno je ugledni britanski časopis Financial Times Jastrebarsko svrstao na zavidno sedmo mjesto (od deset) na ljestvici najuspješnijih gradova Južne Europe zbog uspješnosti u promicanju strategije za privlačenje izravnih stranih ulaganja. Zbog velikog investicijskog potencijala ugledna ga je tiskovina uvrstila na svoj popis europskih gradova i regija budućnosti u sezoni 2012./2013. Kategorije i kriteriji prema kojima je stručna ocjenjivačka skupina donijela odluku o uvrštenju Jaske na tu renomiranu rang-listu bili su ekonomski potencijal, omjer ulaganja i troškova, ljudski potencijali, infrastruktura, kvaliteta života, prijateljsko poslovno okružje te promidžbena strategija za privlačenje direktnih stranih ulaganja. Tadašnji je gradonačelnik Jastrebarskoga, a današnji ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović izjavio kako Jastrebarsko želi biti poželjno odredište za buduća međunarodna ulaganja radi otvaranja novih radnih mjesta.

Otkako ste počeli raditi u Gradskoj upravi Jastrebarskog, koliko se grad promijenio? U Gradsku upravu došao sam s malo političkog iskustva, ali s mnogo ideja za poboljšanje životnih uvjeta u Jastrebarskom. Bilo je i uspona i padova, no slika grada promijenila se nabolje, s čime se vjerujem slažu i moji sugrađani. Poboljšali smo imidž grada, mnogo ulagali u infrastrukturu, a završen je i 20-godišnji problem mrtvačnice u Gorici Svetojanskoj. Asfaltiralo se mnogo prometnica, napravila se brza gradska prometnica s rotorom, a perivoju smo vratili stari sjaj i život. Promišljali smo nekoliko koraka unaprijed pa smo tako ulazak Hrvatske u EU dočekali spremni, istodobno provodeći nekoliko projekata financiranih upravo iz fondova EU. Posljednjih se godina iznimno mnogo ulagalo u projektu dokumentaciju, a rezultat toga bit će brojni projekti koji će u skoroj budućnosti potpuno promijeniti vizure našega grada.

Kakav je politički omjer snaga u Gradskom vijeću, odnosno postiže li se konsenzus o najvažnijim pitanjima grada? Gradsko vijeće Jastrebarskoga ima 17 članova, od kojih su šest članovi SDP-a, po jedan HNS-a, HSU, SU, HSP AS-a, dva iz redova HSS-a, tri nestranaca vijećnika te dva člana HDZ-a. Želja mi je da se na Gradskom vijeću uistinu kvalitetno raspravlja o svim temama, sa što manje politikanstva, ali, nažalost, katkad stječem dojam da je oporba protiv nekih projekata, a istodobno ne nudi alternativu.

Koji projekt za Jastrebarsko već godinama sanjate? Na neki način razlog zbog kojeg sam ušao u politiku bila je moja želja, kao i mog prijatelja, današnjeg ministra zaštite okoliša i prirode Mihaela Zmajlovića, revitalizirati dvorac u perivoju Erdödy, najstariji sačuvani kulturno-povijesni spomenik na području našega grada. To je projekt na kojem se radi nekoliko godina i za koji smo osigurali znatna sredstva iz fondova EU. Procjenjena vrijednost projekta je od 9 do 30 milijuna eura, što je velik zalogaj za nas. Ne odustajemo, radimo i dalje te dajemo sve od sebe da taj projekt u budućnosti zaživi.

Kakav je gospodarski potencijal Jaske? Zahvaljujući svom geografskom položaju Jastrebarsko se sredinom 20. stoljeća razvio u industrijski i obrtnički centar. Potkraj 90-ih, s početkom gradnje poslovne infrastrukture, razvija se sektor logističkih usluga te otvaraju mogućnosti za razvoj industrije. Početkom 90-ih godina mijenja se i gospodarska struktura, no broj poduzetnika posljednjih godina lagano raste. Danas u razvoju gospodarstva ključnu ulogu imaju specijalizirana mala i srednja poduzeća te brojni obrtnici koji postižu konkurentnost na hrvatskom tržištu i u izvozu.