Sa snažnim vlasnicima željnih proboja po regiji i šire, ruska i turska banka u kratko su vrijeme na hrvatskom tržištu pokazale da se neće zadovoljiti ničim ispod desetog mjesta na listi najvećih.
Cijeli postavljen vrlo ambiciozno: u sljedećih šest do sedam godina namjera im je postati treća po veličini banka u Hrvatskoj.
Priznaje da žele ući u društvo deset najvećih banaka u zemlji, ali također i da je Hrvatska prije svega odskočna daska za proboj u regiji.
Sberbank je demantirao želju za preuzimanjem Hypo banke. Naglasak je na organskom rastu.
Snažna marketinška kampanja i inovativni kreditni proizvodi te naglašena suradnja s Agrokorom, koja će, među ostalim, rezultirati uvođenjem potrošačke kartice u suradnji s Konzumom, dobitna su kombinacija za Sberbank. Dvoznamenkasti rast depozita, kredita i imovine usred godišnje krize tim su bankama djelomično omogućili i snažni vlasnici. Sberbank je najveća ruska i druga najveća europska banka, koja globalno ima 18.500 poslovnica te više desetaka milijuna klijenata. KentBank je, pak, dio multisektorske grupe Süzer, čiji vanjskotrgovinski promet premašuje iznos od milijardu dolara. Zaključno s krajem ožujka ove godine, imovina KentBanka porasla je čak 54 posto u odnosu na ožujak 2013. te sada iznosi 990 milijuna kuna. U istom razdoblju imovina Sberbanka porasla je 21 posto, na deset milijardi kuna. Ukupna imovina bankarskog sektora vrijedi 399 milijardi kuna, što znači da iako KentBank drži tržišni udio od samo 0,24 posto, a Sberbank uživa 2,48 posto tržišnoga kolača, njihov je zajednički tržišni udio lani porastao 23 posto. Naizgled mali udjeli zaslužni su za čak 208 milijuna kuna neto dobiti Sberbanka i 3,38 milijuna kuna dobiti KentBanka, koji je u dvije godine preokrenuo trend višemilijunskih gubitaka Banke Brod. KentBank u Hrvatskoj počeo je raditi u srpnju 2011., a ime je promijenjeno i preselio centralu u Zagreb u srpnju 2012. U isto vrijeme Sberbank je preuzeo Volksbank, preko čije je podružnice i ušao u Hrvatsku. Prilikom preuzimanja Banke Brod KentBank je zapošljavao 88 ljudi, a do danas je taj broj narastao na 133. Mreža poslovnica razgranata je po cijeloj Hrvatskoj; zasad ih je 11, u planu su nove lokacije u Zagrebu, Zadru i Varazdinu, a u planu je zacrtano 25 poslovnica. Do danas je na kapitalne investicije utrošeno oko 25 milijuna eura. Tijekom prošle godine oročeni depoziti građana i tvrtki porasli su 44 posto iako banka ne nudi ništa atraktivniju kamatu u odnosu na konkurenciju. U istom razdoblju plasirani krediti stanovništva porasli su čak 79 posto. U kreditnom portfelju građani sudjeluju sa 64 posto, a ostatak su krediti gospodarstvu. Rast kamatnog prihoda lani je iznosio 39 posto.
Kreditbank je lani dokapitaliziran sa 75 milijuna kuna, a ove je godine u njega ‘upucano’ još 38 milijuna kuna svježega kapitala, kojim će se financirati širenje i veća ponuda proizvoda, poput kartičnog i mobilnog poslovanja. Strateški cilj banke koju vodi Mehmet Murat Sabaz nije samo koncentracija na Hrvatsku. Iako priznaju da žele ući u društvo deset najvećih banaka u zemlji, Hrvatska prije svega treba biti i odskočna daska za proboj u regiju. Ulazak u društvo najvećih izgleda kao nemoguća misija, ali Sabaz podsjeća da je KreditBank prilikom ulaska na rumunjsko tržište preuzeo banku koja je bila 28. prema veličini aktive da bi nakon osam godina rada ušla u društvo top deset. Predsjednica Uprave Sberbanka Andrea Kovacs-Wohry postavila je još ambicioznije ciljeve, s obzirom na to da njena banka već sada drži deseto mjesto na listi najvećih. U dućih šest do sedam godina Sberbank želi postati treća najveća banka u zemlji. Pritom na mu treba imati da je Sberbank demantirao preuzimanje Hypo banke, čime bi taj cilj bio ostvaren vrlo brzo. Naglasak je na organskom rastu, a prva faza ulaska u top tri banke u zemlji povećanje je hrvatskih tvrtki s tržištima Rusije i drugih zemalja bivšega Sovjetskog Saveza te Turse. Eklizantni primjer takvog povećavanja nedavni je kredit od 600 milijuna eura koji je ruska središnjica Sberbanka odobrila Agrokoru. Kovacs-Wohry nekoliko je puta istaknula da želi financirati izvoz hrvatskih kompanija, prije svega u Rusiju. Budući da nijedna bankarska grupa nije previše fokusirana na Rusiju i bivši SSSR, u Sberbanku upravo u tome vide veliki potencijal. Sberbank očito ne bježi od odobravanja novih kredita tvrtkama: samo u prošloj godini porasli su za 800 milijuna kuna ili 37 posto. Istodobno su im depoziti rastli 32 posto. Od ove godine malim i srednjim poduzetnicima te lokalno samoupravni nude i depozitne račune B-Free s fiksnom kamatom od dva posto. Taj je proizvod poseban prema tome što privlači sve klijente koji ne žele oročiti svoj novac, a nisu zadovoljni s niskim kamatama na depozite po viđenju. Dodatnih 825 milijuna kuna kredita lani je podijeljeno stanovništvu. Za golem rast u kreditiranju stanovništva prije svega zaslužna su dva inovativna bankarska proizvoda i dugotrajna marketinška kampanja. Građani su ‘osvojeni’ cash-back kreditima i kreditima s pauzom. U 2013. hit je bio cash-back kredit u kojem se klijentu može vratiti do deset posto iznosa ukupno odobrenog kredita ako su otplate bile uredne. Ove godine predstavljeni su zamjenjski krediti s pauzom. Riječ je o kreditu za refinanciranje postojećih obveza s mogućnosti korištenja pauze u otplati. Pauzu je moguće iskoristiti samo u siječnju, dakle nakon veće potrošnje tijekom blagdana.
