Rangiranje gradova prema konkurentnosti

Izvoz je tvornici ove godine porastao za 42 posto, a direktor Barišić očekuje da će pokretanjem web-trgovine potaknuti i nov rast.

Jadran tvornica čarapa mijenja statut društva i među djelatnosti kojima se bavi uvodi trgovinu na malo preko pošte ili interneta, odnosno djelatnost informacijskog društva. Riječ je o Jadranovom ulasku u web-prodaju, pojašnjava Vinko Barišić, direktor i jedan od većih dioničara.

• Planiramo pokrenuti web-trgovinu jer u tom kanalu postoji velik trend rasta. Budući da smo u EU, web-trgovinom planiramo jačati i izvoz – kaže Barišić.

Inače, poslovanje Jadran tvornice čarapa krenulo je, nakon nekoliko godina gubitaka, uzlaznim trendom. Prema financijskom izvješću, u prvom kvartalu ove godine zabilježen je 22-poostotni rast prihoda od prodaje, a izvoz je porastao za 42 posto, najviše u Njemačku i Švicarsku. Na domaćem tržištu ukupno je ostvaren rast od 30 posto, ali zahvaljujući veleprodaji, a ne maloprodaji, koja i dalje bilježi pad. Veleprodaja je tako porasla 54 posto (najviše prema Kozmu i Konzumu), a maloprodaja je imala pad od devet posto zbog pada potrošnje i nastavka recesije. Rastu prodaje pogodovalo je i toplije proljeće nego lani, ali i posao vrijedan 757 milijuna kuna koji je Jadran sklopio s MUP-om u ovoj godini.

Inače, u strukturi prihoda Jadran tvornice čarapa prodaja putem trgovačkih lanaca na domaćem tržištu čini najveći dio, 44 posto, slijedi izvoz s 41 posto te vlastita maloprodaja s 15 posto. Ukupni prihod ostvaren u prvom kvartalu je 16,3 milijuna kuna, a dobit je iznosila 552 tisuća kuna (u usporedbi s gubitkom od 2,9 milijuna kuna u istom razdoblju prošle godine). Ti pokazatelji daleko su bolji od onih iz prijašnjih godina kada je Jadran bilježio pad prihod i dobiti (lani pad prihoda od sedam posto, na 56,7 milijuna kuna, i gubitak od 7,4 milijuna kuna).

• Očekujemo znatan rast prihoda i dobit na kraju ove godine. Sadašnji trendovi dosta su pozitivni, što nas ohrabruje – kaže Barišić.

Centar za lokalni ekonomski razvoj Ekonomskog fakulteta u Rijeci (Cler d.o.o.) objavio je javni poziv za sudjelovanje u regionalnom projektu ‘Certifikacije gradova i općina sa povoljnim poslovnim okruženjem u jugoistočnoj Europi’. Riječ je o jedinstvenom projektu za unapređenje konkurentnosti lokalnih samouprava koji se provodi u Hrvatskoj, BiH, Makedoniji i Srbiji. Projekt je namijenjen gradovima i općinama s odgovarajućim kapacitetima, orijentiranima unapređenju poslovnog okruženja i privlačenju investicija. Gradovima i općinama dodjeljuje se regionalni rang konkurentnosti prema ocjeni razine kvalitete usluga koje pružaju investitorima i gospodarstvenicima.

Direktorica Turističkog ureda TZ-a Grada Malog Lošinja Đurđica Šimić s poslovne konferencije ‘Održivi razvoj i konkurentnost turističkog proizvoda Jugoistočne Europe’, koja je prošlog tjedna održana u Beogradu, vratila se s nagradom ‘Brand Leader Award 2014.’, koju je Mali Lošinj dobio za izniman doprinos održivom razvoju turizma. Ta se nagrada dodjeljuje na osnovi niza standardiziranih kriterija, koji podrazumijevaju inovativnost, visok stupanj tržišne prepoznatljivosti i pozicioniranja autentičnog proizvoda. Upravo je Šimić i jedna od najzastupljenijih što je Lošinj široko prepoznat kao destinacija održivog razvoja i odgovornog turizma.

Opća bolnica u Varaždinu sagradit će novi, ujedinjeni hitni prijam s devet operacijskih dvorana, hemo-dijalizom, sterilizacijom i drugim objektima prema modelu javnog-privatnog partnerstva. Ugovor vrijedan 240 milijuna bez PDV-a s ministrom zdravlja Rajkom Ostojićem potpisali su župan Varaždinske županije Predrag Štromar, sanacijski upravitelj Opće bolnice Varaždin Mladen Smoljanec i predsjednik Upravnog odbora Centra za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija Josip Borak. Iz popisa potpisnika vidljivo je da je to, barem zasad, javno-javni ugovor. Naime, nedostaje mu – privatni partner. Njega tek treba naći.

U Zagrebačkoj županiji okuplja 25 općina, koje su kao i županijski gradovi jako vezane uz Zagreb. Glavni je grad kao gospodarsko, kulturno i političko središte Hrvatske pozitivno djelovao na svoj prsten, ali gutao je područja u okolici, loše djelujući na ravnomjeran razvoj Županije. U Zagrebu rade mnogi županijski stanovnici i mnogim njezinim gradovima i općinama on je jedina poveznica jer su na suprotnim stranama Županije. Općina Bedenica deset je kilometara sjeveroistočno od Svetoga Ivana Zeline i dobro je prometno povezana. Mještani bržuljkastoga kraja s vinogradima i šumama većinom rade u mljekarskoj i mesarskoj industriji. Postoji mikropoduzetnička zona, a poljoprivredom se bavi starije stanovništvo za svoje potrebe. Sve je više staračkih i samačkih kućanstava. Na zapadnim obroncima Medvednice smještena je Bistra, koja djelomično obuhvaća Park prirode Medvednicu. Dobro je cestovno povezana i komunalno sagrađena te ima malu i veliku poduzetničku zonu. Ondje se nadaju da će skijaška staza na kojoj se održava Svjetski kup pridonijeti prepoznavanju općine kao planinarskoga i zimskoga turističkog odredišta.

Uz tradicionalno gospodarstvo utemeljeno na poljoprivredi Brčkovljani planiraju pokrenuti druge oblike gospodarstva, u čemu će im pomoći srednja poduzetnička zona Božjakovina. Povoljan cestovni i željeznički položaj urbanizira tu općinu na istoku Županije čije stanovništvo većinom radi u dvadesetak kilometara udaljenome Zagrebu. Brdovec je u pograničnom dijelu prema Sloveniji, uz cestovni i željeznički koridor Zagreb – Ljubljana. Gušće je naseljen od drugih općina, a mnogo vikendica svjedoči da je omiljen među vikendašima. Planira se daljnji razvoj gospodarstva s pomoću malih poduzetničkih zona Drenje – Ključ i Savski Marof, energetske održivosti i turizma. Dubrava je poljoprivredno-stočarski kraj na granici Moslavine i Prigorja. Dobro su razvijeni voćarstvo, povrtlarstvo, svinjogojstvo i goveđi uzgoj.

Pet državnih velikih investicija analizirali smo na temelju dugoročne isplativosti. Rezultati su porazni, a poklapaju se s mišljenjima stručnjaka: ako već investira, država bi se trebala okrenuti melioraciji i poljoprivredi te novim unosnim biznisima, a ne ponavljati Obrovce.

Nema sumnje da se vlast silno (i potpuno pogrešno) trudi ne bi li ekonomski život zemlje podignula s dna. Ali i prva javna/državna lopata trebala bi imati kakvu-takvu ekonomiku logiku. Nismo bili picajzle i držali se pravila američkog investitora Warrena Buffetta: ‘Pravilo br. 1: nikada nemoj izgubiti novac; pravilo br. 2: nemoj zaboraviti na pravilo br. 1.’ Dali smo šansu projektima i testirali ih na temelju nekoliko kriterija: jesu li orijentirani izvozu (jedino izvoznim devizama možemo plaćati dugove), hoće li i koliko angažirati domaćih partnera iz zemlje koja će se njime sluziti. A Katar je odustao, zar ne?

• Teoretski, zemljište je najmanji problem, ali što onda? Žele graditi terminal od šest milijardi kubika plina, ali kome će to prodati? Hrvatska u najboljem slučaju može uzeti milijardu, milijardu i pol – uvjerava Štern, koji pozitivnim ocjenjuje jedino Regionalni centar za gospodarenje otpadom. To je nešto što Hrvatskoj svakako treba i takve bi projekte trebalo poticati, ponajprije u turističkim regijama.

O LNG-u jednako misli i Darko Pavlović, energetski stručnjak koji je i doktorirao na toj temi. Upućuje nas na časopis EGE, gdje piše da je najvažnija pretpostavka za gradnju terminala potražnja, bez koje nema ekonomski razlog za gradnju. To je nešto što Hrvatskoj svakako treba i takve bi projekte trebalo poticati, ponajprije u turističkim regijama.

Konzultant i financijski stručnjak Andrej Grubišić o cijeloj investicijskoj ideji nema što lijepo reći. Kaže tek da zahvaljuje drugome Bogu što Čačić nije imao priliku investirati u sve što je htio, jer u državi ne vidi investitora. Lako je investirati, ali je vraški teško smisliti dobru investiciju. Prvo, poželjno je da u investicijama bude što veći komponenta privatnog dijela jer je privatnik prisiljen ponašati se racionalnije nego država. Drugo, većina je fiskalna i zatim da postoji kategorija trajnih radnih mjesta. Takvo što ne postoji, to su socijalističke priče. Pogledajmo samo Nokiju danas, a nekada je bila simbol mobilne telefonije. I treće, Grubišić sugerira da nas prestane zamirati s investicijama i da pronađe način kako smatrati rashodovnu stranu proračuna – neuvijek poručuje Grubišić.

Tajnik Udruženja stranih ulagača, uobičajeno je optimistički od drugih, pa bi projektima dao šansu. Uz uvjet da se uz njih otvore pojedinačne šanse za stvarno isplativne privatne projekte. Babić kaže da će svaka od tih investicija zapošljavati, ali ne pretjerano, Plomin i LNG možda će otvoriti do stotinu radnih mjesta, kontejnerski riječki terminal u nekoj perspektivi možda i više. No s obzirom na to da je najčešće riječ o međunarodnim natječajima, pitanje je kakve su stvarne šanse da se u gradnji angažiraju domaći resursi. No izvoz, ako ćemo se zezati, već ima veće šanse. Naime, nordijske zemlje poput Švedske i Norveške imaju mnogo brojne spalnice smeća. Ali nemaju – smeća. Pa bi im Hrvatska, šali se Babić, mogla izvoziti originalni proizvod!

Štern zato smatra da bi cilj trebali biti drugi projekti. Pametnije bi, kaže, bilo dovršiti autocestu do Crne Gore i spojiti se s Albanijom, ući u velike melioracijske projekte u Slavoniji, baciti se na poljoprivredu, koja u kraku vrijeme može vratiti uloženo i fokusirati se na manje razvijene regije.

Babić poručuje da je nemjerljivo jeftinije, a vrlo isplativi primjerice Zagrebački velesajam pretvoriti u golemi filmski studio, jer smo očito stranim produkcijama zanimljivi, ali zbog nepoštovanja pravog studija filmovi se dovršavaju u zemljama regije koje pokupu vrhunje. Ili sagraditi laboratorije za biotehnologiju koja se nosi (ne samo) u farmaceutskoj industriji.

Hrvatska ima više koristi od privatnih nego od državnih ulaganja. Objašnjenje: Najveći zbroj bodova za svaki projekt je 100. No to je samo u teoriji. Maksimalnih 25 bodova u svakoj kategoriji dobiva se za proizvodnju koja je isključivo izvozna, za onu koja upotrebljava isključivo domaće sirovine i repromaterijal, za projekte koji otvaraju mnogo radnih mjesta (u tvrtki i pratećim djelatnostima) i za projekte koji nimalo ne štete okolišu.

Vladin dežurni optimist pet strateških investicija teških 15-20 milijardi kuna nazvao je kapitalcima koji bi mogli dati znatan prilog gospodarskom oporavku.