Samobor

Studenti znaju da s novim dekanom ‘nema zezanja’, ali nije nerealno zahtjevan, pa ni dosadan, makar predaje ‘dosadne’ predmete. I komunikacija s kolegama očito je na visini, jer je od 149 glasova u izboru za dekana dobio njih čak 135!

Jedan od kolega, nije želio da ga potpišemo, priča kako u komunikaciji sa Žagerom ima samo pozitivna iskustva: – Prilično je duboko ušao u područje kojim se bavi i ne vidim da ga itko u tome osporava. Ako je suditi prema nastupnom gororu, mislim da će napraviti blagi odmak u smjeru boljeg fakulteta, jer se ne može izbjeći dojam da je riječ o čovjeku koji u biti ima svoju struku koju jako dobro poznaje, cijeni i voli. Teško mi je naći nešto negativno o njemu koliko god se trudio – kratko i jasno sažima naš sugovornik svoje dojmove. I drugi sugovornik, unatoč tome što o kolegi nema ružnih riječi, želio je ostati anoniman. Kaže da je Žager poput vlastita kolegija – sustavan, temeljit, precizan, točan, bez prostora ‘za dodatna tumačenja’. U dekansku fotelu Žager stiže s mjesta prodekaa za duženog za poslijediplomske studije i doktorate. Utemeljitelj je i suvodiitelj specijalističkoga poslijediplomskog studija ‘Financijsko izvještavanje, revizija i analiza’. Sve u svemu, baš teme za kojima hrvatska korumpirana zbilja, kojoj kronično nedostaje pravih ‘čitača’ poslovne dokumentacije, prilično vapi.

Sâm Žager kaže kako teza da nedostaje poveznica između fakultetskih klupa i potreba realnog sektora ne stoji, barem kada je njegov fakultet u pitanju: – Neosporna je činjenica da su poslodavci zadovoljni sa svim kolegijima, a kada je riječ o mojem fahu pogotovo, jer naši studenti rade u najjačim revizorskim kućama, KPMG-u, PricewaterhouseCoopersu, EY-u… Mnogi su naši studenti priznati stručnjaci, ne samo u Zagrebu i okolici nego šire, u svijetu. S akreditacijom EPAS naši studenti predavanja mogu slušati i na engleskom, pa su traženi i prihvaćeni u praksi. Ljudi iz EY-a predaju na našim kolegijima besplatno zato što su u ‘lovu’ na naše najbolje studente. Dakle teza da ih ne pripremamo za praksu ne stoji. Naravno da studente ne učimo koji dokument stoji u kojem fasciklu – kategorijan je Žager.

Odbacuje i primjedbe sve više profesora s privatnih učilišta i poslovnih škola koji državni fakultet često kritiziraju zbog ‘dinosauarskih’ kolegija, nespremnih za suvremena strujanja u ekonomiji, pogotovo nakon krize. Otvaraju se novi kolegiji, a suradnja s inozemnim fakultetima održava se u redovnu ritmu.

Na upit je li još uvijek uvjeren da prevladavajuće ekonomske teorije mogu riješiti globalnu recesiju odgovara da bacimo pogled na bilance poduzeća. Ondje su odgovori: – Problem je kod nas na razini poduzeća, dilema je na relaciji mikro-makro, a potvrdu možete pronaći u registru godišnjih izvještaja Fine. Kada pogledate strukturu bilanci, točnije imovine, obveza i kapitala, postaje jasno da se struktura mijenja, nažalost na gore. Kako struktura postaje nepovoljnija, tako pada i BDP, i obrnuto. I sve je manje zainteresiranih investitora. Trenutak kada ćemo u bilancama imati sve manje imovine vezane na dugi rok značit će da je ekonomiji krenulo. Dok se to ne dogodi možemo teoretizirati o rastu BDP-a koliko hoćemo – uvjerava Žager znajući da su procjene stope rasta izvedene upravo iz financijskih izvještaja.

Novi dekan ruši još jednu tezu, provjerenu u razvijenim zemljama. Naime, za razliku od velikih kompanija kojima prihod i dobit drastično padaju, malim i srednjim poduzećima očito sviče. No Žager kaže da su u tome skriva opasnost, jer mali poduzetnici ne bi mogli funkcionirati da nema velikih, ovisni su o njima kao dobavljači, kooperanti, podizvođači: – Teško je očekivati da će nas izvući usmjeravanje samo na jedan segment – tvrdi bez tračka sumnje. Da je sve svoja stajališta dobro znanstveno ute- meljio potvrđuje i temeljitost pripreme za kratki razgovor o ovome tekstu. O autorici je iščitao sve što je trebalo ne bi li se pripremio za sva moguća iznenađenja. Ipak, nije boljelo.