Sveta Nedelja

Iako će i dalje smanjivati troškove i broj zaposlenih, čak 88 posto domaćih predsjednika uprava očekuje da će njihovim tvrtkama ove godine rasti prihodi.

Hrvatski predsjednici uprava najvećim rizicima u poslovanju smatraju Vladin odgovor na fiskalni deficit i povećanje poreznog tereta. Mito i korupcija i dalje su visoko na popisu poslovnih prijetnji.

Ova godina donosi prekretnicu. Svjetska ekonomija ulazi u postrecesijsko razdoblje. SAD očekuje rast od tri posto, kineski rast usporava, no i dalje je to sedam posto, a solidno će rasti i Afrika, za 5,5 posto. Eurozona će najmanje rasti za samo 1,2 posto, a jug Europe većinom će ostati u recesiji. Njemačka će i dalje biti glavna europska pokretačka sila.

U vezi s tim u PwC-u smo proveli istraživanje o stajalištu predsjednika uprava globalnih tvrtki. Danas su dvostruko optimističniji nego prije godinu dana. Četrdeset posto njih izrazito je uvjerenje da će prihodi tvrtki koje vode rasti ove godine, pri čemu je taj optimizam najveći na Bliskom istoku (70 posto), a najmanji u Zapadnoj Europi (30 posto).

Ove su godine upravo hrvatski predsjednici uprava mnogo optimističniji od globalnih kolega: 63 posto očekuje globalno poboljšanje, a čak 88 posto očekuje rast tvrtki kojima upravlja. Iako je većini njih smanjenje troškova glavna tema restrukturiranja, svjesni su inovacija i regionalne ekspanzije kao glavnih prilika za rast poslovanja, što bi trebalo pomoći da uhvate korak s konkurentima u široj regiji CEE-a.

Globalno, predsjednici uprava smatraju tehnološki napredak, demografske promjene, urbanizaciju te redistribuciju ekonomske moći glavnim trendovima koji će utjecati na rast. Čak 87 posto njih ove godine ulagati u tehnologije ‘big data’, a 90 posto poboljšavat će tehnologije kojima se svakodnevno služi.

Velik je potencijal i u fokusu na nova tržišta. To upućuje na višu svijest tvrtki o internacionalnoj ekspanziji, ali i na spremnost za regionalnu konsolidaciju kao logičan put prema većoj konkurentnosti. Svjetske tvrtke više se ne usredotočuju samo na zemlje BRICS-a nego i na npr. rastuća tržišta Indonezije, Turske, Tajlanda, Meksika i Vijetnama.

Ova godina u Hrvatskoj će ponovno biti teška kad je riječ o zapošljavanju: hrvatski predsjednici uprava očekuju da će se više radnih mjesta zatvoriti nego otvoriti. Samo 28 posto tvrtki zapošljavat će nove ljude, a više od pola planira smanjiti broj zaposlenih. Istodobno samo četvrtina izvršnih direktora Srednje i Istočne Europe planira smanjiti broj zaposlenih.

To nam pokazuje da hrvatske tvrtke zaostaju za sličnim tvrtkama u regiji u operativnom i financijskom restrukturiranju te da su mnoge zakasnile preuzeti uloge regionalnih konsolidatora. Iako je većina hrvatskih predsjednika uprava već smanjila neke troškove u proteklih dvanaest mjeseci, 72 posto planira to učiniti i ove godine, kao što smo već spomenuli, uglavnom smanjenjem broja zaposlenih.

Međutim, nisu sve aktivnosti u Hrvatskoj usmjerene na smanjenje troškova. Mnogo izvršnih direktora namjerava poticati rast – 41 posto tvrtki planira ući u strateški savez ili ‘joint venture’ u sljedećih dvanaest mjeseci, a 35 posto kaže da ove godine planira završiti M&A (domaći ili prekogranični), što je više od svjetskog prosjeka.

Diljem svijeta, pa tako i u Hrvatskoj, opada povjerenje tvrtki u državu i u djelotvornost državne regulative. Hrvatski predsjednici uprava smatraju Vladin odgovor na fiskalni deficit najvećim rizikom za poslovanje, nakon čega slijedi povećanje poreznog tereta. Međutim, rad s Vladom smatraju važnim: 59 ih posto (u odnosu na 30 posto globalnih) misli da je dio Vladina posla poticanje inovacijskih ekosustava. Ipak, samo tri posto misli da je Vlada učinkovita u tome. Smatraju da mora preuzeti svoj dio odgovornosti za razvoj buduće ponude radne snage. Ipak, uglavnom sumnjuju u to koliko to ona dobro radi: 53 posto misli da je Vlada neučinkovita u odnosu na stvaranje kvalificirane radne snage, a 78 posto u odnosu na otvaranje radnih mjesta za mlade ljude. Kad je riječ o nedostatku povjerenja, u Hrvatskoj su mito i korupcija i dalje visoko na popisu poslovnih prijetnji.

Kako se predsjednici uprava hrvatskih tvrtki mogu uklopiti u sliku svijeta i iskoristiti prilike za svoja poduzeća u 2014.? Prvo i najvažnije jest da hrvatske tvrtke moraju imati važniju ulogu na svjetskim i regionalnim tržištima. Moraju biti lideri regionalne industrijske konsolidacije i izaći na tržišta koja rastu. Tako bismo postigli da nam veći dio BDP-a dolazi od izvoza, a manji od potrošnje, koja ne daje pravu vrijednost ekonomiji. Da bi bile konkurentne, naše tvrtke moraju povećati produktivnost provedbom restrukturiranja i strateškog repozicioniranja te više ulagati u istraživanje i razvoj jer sada to ne čine dovoljno da bi ostale konkurentne na globalnom tržištu.