Grad Jastrebarsko ili Jaska, kako ga kolokvijalno mnogi zovu, na pola je puta stare karlovačke ceste, tridesetak kilometara jugo-zapadno od Zagreba te dvadesetak kilometara sjeveroistočno od Karlovca. Smjestio se na pola puta između tih dvaju gradova. Čak ga ni autocesta sagrađena početkom davnih sedamdesetih godina prošlog stoljeća ne zaobilazi. Prostire se na 229 četvornih kilometara. Novim hrvatskim teritorijalnim ustrojem iz 1993. iz negdašnje općine prerasta u grad, u pripadajuću novoosnovanu Zagrebačku županiju.
Kraj se sastoji od tri različite prirodne cjeline: na sjeveru je vapnenačko-dolomitni masiv Žumberačke gore na koji se naslanja plodno vinorodno Prigorje, a prema jugoistoku sve do rijeke Kupe prostire se Pokuplje s ornitološkim rezervatom Crnom Mlakom. Sa susjednim samoborskim područjem jaskanski je kraj povezan cestama koje vode iz Jastrebarskoga preko Plešivice te iz Kostanjevca preko Žumberka. Na jugoistoku se nastavlja velikogoričko područje. Grad je odlično prometno povezan, leži uz autocestu Zagreb – Karlovac, na regionalnoj je cestovnoj prometnici i uza željezničku prugu. Dobroj prometnoj povezanosti pogoduje i blizina zračne te morske luke.
Naziv Jastrebarsko prvi se put spominje daleko 1249. u ispravi bana Stjepana kao središte trgovine i suda, a 1257. kralj Bela IV. dodjeljuje mu status slobodnoga kraljevskog trgovišta. Kao trgovište je 1257. dobilo grb kojim se koristi i danas – žuti jastreb na plavoj podlozi. Od 1519. do 1848. na život grada presudno su utjecali članovi poznate vlastelinske obitelji Erdödy. Naime, mirom u Schönbrunnu iz 1809. hrvatski su krajevi južno od Save uključeni u tadašnje Ilirske pokrajine, tako da su jaskansko vlastelinstvo i trgovine došli pod francusku vlast; Francuzi su se povukli u ljeto 1813. Feudalno razdoblje u povijesti jaskanskoga trgovišta i vlastelinstva završilo je 1848. kad su građani Jastrebarskoga formirali narodnu stražu i razvili narodne zastave. Jastrebarsko se intenzivnije razvilo u drugoj polovini 19. stoljeća. Razvoju grada i cijelog kraja znatno je pridonijela gradnja željezničke pruge od Zagreba do Karlovca 1865. Tada su snažan procvat doživjele i kulturne, društvene te sportske djelatnosti. Danas se Dan grada slavi 13. studenoga, kad je ratne 1991. tadašnja Jugoslavenska narodna armija napustila grad.
Gospodarstvo Jastrebarskoga uglavnom se temelji na poljodjelstvu, vinogradarstvu i vinarstvu, ribarstvu, drvenoj industriji te, dakako, turizmu. Grad i njegova okolica omiljeno su izletište, presudna je blizina Zagreba kao velikog centra. Turiste privlače lijepi krajolici, prirodni rezervati, kulturno-povijesni spomenici, znamenita vina jaskanskih vinara te gurmanski specijaliteti. Vezano uz potonje, Jastrebarsko već godinama organizira sve poznatije Jaskanske vinske svečanosti, kulturno-turističku manifestaciju i promidžbu svoje iznimno zanimljive enološke tradicije i ponude.
Jaskanski je kraj od davnina uglavnom poljoprivredni. U drugoj polovini prošloga stoljeća industrijalizira se. Otvaraju se pretežno mala i srednja poduzeća, kojih je prema posljednjim podacima oko 280. Najrazvijenija je drvena industrija, koja zapošljava najviše radne snage i najveća je izvoznica. Drvoproizvod, Palma i Drvna industrija Rubinić zajedno zapošljavaju gotovo četiri stotinu ljudi. Dva su važna pogona: punionica svjetski poznate prirodne izvorske vode Jane u Jastrebarskom, koja drži Jasminka koja posluje u sklopu Koncerna Agrokor, te punionica sokova Juicy, koja je u međuvremenu promijenila vlasnika. U sklopu Koncerna Agrokor i najveća je jaskanska vinarska tvrtka Mladina.
