Privredna banka Zagreb prva je banka u Hrvatskoj i šire u regiji koja je klijentima ponudila ‘sticker’-karticu Visa Inspire Wave 2 Pay, novi, brži i jednostavniji način beskontaktnoga plaćanja. Riječ je o nadogradnji debitne kartice Visa Inspire s tekućeg računa građana; manjeg je formata u obliku naljepnice koja se lako može zalijepiti na mobilni telefon. ‘Sticker’-kartica Visa Inspire Wave 2 Pay omogućuje beskontaktno plaćanje do sto kuna bez unosa PIN-a, a iznosi veći od toga autoriziraju se PIN-om. Karticu je dovoljno prisloniti na čitač/POS-uređaj i u samo nekoliko sekundi kupnja je obavljena. Karticom se može izvršiti deset transakcija na dan u ukupnom iznosu do 5000 kuna.
Naši klijenti zaslužuju najuvremenija bankarska rješenja i naš je posao omogućiti im to. Naš je cilj ponuditi klijentima najuvremeniji vrhunski servis kojim će se moći koristiti u cijelom svijetu i koji će biti u tehnološkom vrhu najboljih svjetskih banaka. To im želimo ponuditi uz povoljnu cijenu. Upravo je takav servis Wave 2 Pay. Naravno, nećemo stati na tome jer se uskoro lansiraju nove inačice beskontaktnoga plaćanja – istaknuo je Dinko Lucić, član Uprave PBZ-a, u povodu lansiranja ‘sticker’-kartice Visa Inspire Wave 2 Pay. Prodajna mjesta na kojima se može platiti tom karticom označena su simbolima za prihvat beskontaktnoga plaćanja.
U Opatiji je prošlog vikenda održana konferencija IMR 2014 (Interdisciplinary Management Reasearch, EU – Croatia) koju su organizirali Ekonomski fakultet u Osijeku i njemačko sveučilište Pforzheim. U sklopu konferencije održane su i dvije panel-rasprave, ‘Hrvatska u okviru Europske unije’ te ‘Hrvatska – jučer, danas, sutra’, na kojima su sudjelovali ugledni ekonomisti i stručnjaci Vladimir Gligorov, Ljubo Jurčić, Damir Novotny, Josip Budimir, Zoran Jašić, Davor Derenčinović, Ivan Miloloža, Mladen Vedriš i Dragan Kovačević.
Najžešća se rasprava vodila između Gligorova, koji je ustvrdio da je ključni problem industrijske politike u Hrvatskoj pitanje načina smanjenja cijene rada kako bi ulaganje u industrijsku proizvodnju imalo smisla, i Novotnyja, koju mu je oponirao tvrdnjom da nije potrebna unutarnja devalvacija jer da izlaz iz krize nije u privlačenju ulaganja koja će tražiti jeftinu radnu snagu.
