Home / Informacije / I Fižulić je dignuo ruke

I Fižulić je dignuo ruke

Istraživanja su potvrdila da ljudi najlakše pamte vizualno naučene podatke i manipuliraju njima. No što ako nemamo podatak o veličini onoga što proučavamo, ako ne možemo naći podatak o vrijednostima kategorija koje uspoređujemo? Što ako nema međuodnosa?

I ako se usred brojnih poslova grafička vizualizacija podataka ponekad može učiniti kao dodatni posao, ona je iznimno važna jer ‘nevidljivo’ čini vidljivim. Vizualizirani podaci, bilo da je riječ o grafikonima, interaktivnim kartama ili ‘tortama’ omogućavaju ljudima da brže i lakše sa samo gledanjem tekstualnih i brojčanih podataka dođu do točke gdje taj podatak ‘vide’ u obliku, dosegu i kontekstu. Intuitivno ili logičko zapožanje važno je za odlučivanje, a ilustriranje podataka pomaže u određivanju veličine vrijednosti na najčitljivi način, stvara razliku između raznih kategorija na najprepoznatljiviji način i prikazuje prirodu odnosa između entiteta, opet na najučljiviji mogući način. Naime, neuroznanstvena istraživanja potvrdila su da ljudi najlakše pamte i manipuliraju vizualno usvojenim podacima. No što ako nemamo poznat podatak o veličini onoga što proučavamo? Što ako ne možemo doći do podatka o vrijednostima kategorija koje uspoređujemo? Što ako ne postoje međuodnosi? Dobrodošli u svijet dizajniranja ničega, kaže Andy Kirk, specijalist za vizualizaciju podataka i urednik popularnog bloga www.visualisingdata.com te vanjski istraživač Sveučilišta u Leadu, u Velikoj Britaniji. Dizajn ničega, objašnjava Kirk, delikatan je i često podcijenjen aspekt vizualizacije podataka usmjeren na prikazivanje izostanka podataka, onih koji predstavljaju nulu, te iskorištava vrijednost tih praznina. Stoga dobro je pitanje kako ćemo napraviti atribute ništavila vidljivim?

Iako analitičari i dizajneri prirodno teže, štoviše i zahtijevaju da rade sa što više podataka ili s kompletiranim informacijama, treba naglasiti da izostanak informacija može jednako mnogo otkriti kao i njihovo postojanje. Kirk to objašnjava na primjeru dva projekta koja su ‘ništa’, dakle nedostajuće podatke pretvorili u nešto, odnosno informaciju. Kao prvo, u projektu ‘Stanje polarnih medvjeda’, koje je radila udrug Periscop, vidimo pokušaj da se potaknu promjene u populaciji i staništima oko Arktika. Osim žalosnog dokaza o područjima na kojima sve više opada broj polarnih medvjeda ključna primjedba tog projekta bila je ‘nedostatak podataka’ o statusu medvjeda na velikim dijelovima prikazane regije, uglavnom u dijelu koji pripada Rusiji. Kao što je jedna od autorica projekta Kim Rees objasnila, područja za koja nemaju podatke nisu isključena iz opservacije, samo su sive boje. – Bila je to politička poruka Rusiji da objavi podatke koje ima o populaciji polarnih medvjeda na svom teritoriju. Ovdje izostanak podataka ne ometa projekt, štoviše dodaje mu novu dimenziju – objasnio je Kirk.

U vizualizaciji ‘Milijarderi’, koju je napravio Bloomberg Visual Dana, može se vidjeti niz generičkih praznih lica među ilustracijama 200 najutjecajnijih milijardera. Ti prazni kvadratični bez lica predstavljaju povučene i neuvatljive, one čija je jedina javno dostupna…