Novi rizici u EU

Poduzetnicima je rizik sve omraženija riječ, ali s rizicima se mora živjeti. Zato je redakcija Lidera sastavila listu deset najvećih rizika s kojima će se susretati hrvatsko gospodarstvo ove i sljedećih godina. Ta top lista opasnosti može biti putokaz poslovnoj zajednici na deset nagaznih mina kojih se treba paziti. Neke od tih strahova možemo iščitati i u reakcijama na aktualne promjene u Vladi.

S nabrjanjem slučajeva i rizika, kao što su spomenute regulatorne promjene, koji utječu na poslovanje u Hrvatskoj možemo nastaviti u beskonačnost. No sve se na kraju svodi na jedno – dokle god nema strukturnih reformi, nema promjena, nema pozitivnih pomaka i nema manje rizika u poslovanju – kratkoročno, dugoročno, nikada. Štoviše, stari rizici neće ‘umrijeti’, već će se produbiti, a novi će se ‘roditi’. Uostalom, to se već događa.

Sve veći rizici u poslovanju postali su stalna praksa u Hrvatskoj, nesrećnoj državi u kojoj sve počinje i završava, uzrokujući i posljedicu. Drugim riječima, iz nesrećne države proizlazi izostanak reformi, učestale zakonske i fiskalne promjene uvjeta poslovanja itd. Stari su to i poznati rizici koji se iz godine u godinu provlače kao vječna priča i guraju pod tepih. Kao da to nije dovoljno jak šamar, s novim okolnostima (ulazak Hrvatske u EU) ojačali su već postojeći rizici ili su se pojavljivali novi koji prijete u idućem kratkoročnom razdoblju: pojačan odjeljek radne snage, sve veća i jača konkurencija, nesposobnost povlačenja sredstava iz fondova EU, a tu je i nesposobnost za izvoz. Unatoč tome što smo postali otvoreni kao tržište, nismo postali sposobniji za izvoz.

Zbog nekonkurentnosti i spore provedbe reformi, dva ključna rizika za hrvatsko gospodarstvo koja izdvaja princip u A.T. Kearneyju Tomislav Čorak, ne dolaze investitori i ne izvozimo. Tržište nam je premalo da bi zadovoljavalo potrebe razvoja hrvatskoga gospodarstva. Nažalost ili nasreću, sva su rješenja poznata, jedino je pitanje tko će ih provesti – jasan je Čorak.

A uza sve već spomenute, poznate ili manje poznate rizike, gospodarski rast te opću rezigniranost bolje da i ne spominjemo. Nedostatak pozitivnog sentimenta, spori oporavak makroekonomskih pokazatelja, kako lokalno tako i globalno, te nedovoljno iskorištenje fondova EU, tri su ključna rizika u sljedeće tri godine za hrvatsko gospodarstvo, smatra partner u odjelu revizije u konzultantskoj kući EY Berislav Horvat. I kaže da je upravo kreiranje pozitivnog ozračja najvažnija stvar kojoj bi se cijelo društvo trebalo posvetiti promocijom pozitivnih primjera uspjeha poduzetnika, dobrih projekata i sl.