Guverneri četiriju središnjih banaka, okupljeni na Liderovoj konferenciji, poručili su kako su spremni podržavati potragu za novim modelima rasta, ali da od njih samih ne treba očekivati čuda jer im je konzervativnost u opisu posla.
U idućih nekoliko godina zemlje regije ne trebaju se nadati gospodarskom rastu temeljenom na investicijama. Modeli rasta potrošeni su te je došlo vrijeme za zaokret prema tehnologiji i obrazovanju. U cijeloj makroekonomskoj slici monetarna će politika nastaviti podržavati javni i privatni sektor u potrazi za idealnim modelima rasta, no od centralnih bankara ne treba očekivati čuda jer im je konzervativnost u opisu posla. Prije svega, guverneri središnjih banaka čuvari su stabilnosti tečaja i cijena, a ne motori gospodarstva, poručila su četvorica guvernera okupljena na drugom susretu guvernera regije koji se u ponedjeljak održao u Rovinju.
Na skupu koji je organizirao Lider a sponzorstvom podržali Erste banka i Delloite brzo se došlo do zaključka da je monetarna politika došla do plafona – streživa više nema, zbog čega centralni bankari trebaju biti inovativni ne bi li se uspješnije borili s krizom.
Glavni događaj, okrugli stol o monetarnoj politici, ponudio je zanimljiva gledišta na ulogu monetarne politike, a odgovore na goruća pitanja davali su Boris Vujčić, guverner Hrvatske narodne banke (HNB), Boštjan Jazbec, guverner Banke Slovenije, Milojica Dakić, guverner centralne banke Crne Gore, i Kemal Kozarić, šef centralne banke BiH. Jazbec je jasno rekao da su očekivanja od centralnih bankara prevelika i da je mišljenje da se kamatnim stopama može upravljati čitavim gospodarstvom pogrešno.
No što je s nekonvencionalnim mjerama? Američka centralna banka FED u krizi je počela reprogramirati javni dug otkupom državnih obveznica. Vujčić objašnjava kako to centralne banke mogu raditi, ali samo radi očuvanja stabilnosti poslovanja banke, a ne proračuna. Središnja banka koja aktivno kupuje državne obveznice gubi velik dio svoje samostalnosti, a iskustvo pokazuje da je takva praksa pogubna za makroekonomsku stabilnost i financijsku disciplinu. Kupovanje državnih papira na sekundarnom tržištu može biti samo požarno, tj. kada nastanu neočekivani problemi u bankarskom sustavu, kao što se to dogodilo u SAD-u, kada su se spašavale solventne, ali nelikvidne banke.
Centrale banke sada su vrlo inovativne jer pokušavaju otvoriti kreditne tokove, a prije su se samo bavile kamatnim stopama. U Hrvatskoj radimo na modelima podjele rizika između HBOR-a i komercijalnih banaka i kupujemo blagajničke zapise za bankovne kredite. No vrlo je teško postići rezultate kada imate velik broj strukturnih rigidnosti u ekonomiji. Krajem travnja kupujemo oko 600 milijuna blagajničkih zapisa iz banaka, što osigurava stopu rasta kredita od 1,5 posto. Očekujemo da ćemo za cijelu godinu imati pozitivan rast kredita poduzećima – nada se Vujčić.
Najteža je uloga ona u sredini terena, ona koja povezuje obranu i napad – ilustrirao je Dakić. I on veli da su ciljevi monetarne politike specifični, pogotovo u Crnoj Gori, koja kao sredstvo plaćanja i rezervi upotrebljava euro. Stabilnost cijene priroditelj mu je cilj, a rezerve su jedini instrument utjecaja na makroekonomiju, kojim se ujedno upravlja i tržištem novca. Dakiću na raspolaganju stoji i supervizija kojom sprečava šokove u toj vrlo malenoj i vrlo otvorenoj ekonomiji.
Kozarić pak misli da su centralni bankari tek malo manje nepopularni od komercijalnih bankara i da su očekivanja prevelika. Prvi je postulat monetarne politike konzervativnost, zbog čega se preuzimanjem rizika ugrožava stabilnost. No čemu ufanje u monetarna stabilnost ako BDP pada pet godina zaredom? Jazbec smatra da to pitanje treba postaviti komercijalnim bankarima koji ne daju kredite bez kolateralu: – Oni neće financirati greenfield-investicije, a kreditiraju gradnju nekretnina i kupnju automobila, što nas je i odvelo u krizu. Sada su svi problemi bačeni na naš stol i čeka se rješenje.
Pogledajte izvještaje ‘doing business’ o našim zemljama; svuda smo pri dnu poretka i tu opet apeliramo na državu da napravi bolji institucionalni okvir, koji je oduvijek bio zanemaren. Ništa nismo naučili od prošle krize – uvjeti su ostali isti. Za kreditiranje malih i srednjih poduzetnika u Hrvatskoj dobro rješenje bila bi i garancijska shema u kojoj država ne bi imala fiskalnog troška jer bi se fond punio europskim novcem. Vujčić misli da bi takav plan mogao uspeti ako se pri kreditiranju ne bi ulazilo u previše moralnog hazarda, no tu HNB ne može mnogo pomoći.
