Home / Biznis i politika / Piše Vanja Figenwald

Piše Vanja Figenwald

U Srbiji je imenovana vlada premijera Aleksandra Vučića, koji je najavio oštire rezove i reforme za spas ekonomije, u Sloveniji se raspada vlada Alenke Bratušek i vjerojatno slijede izbiri u zemlji koja je jedva nekako stabilizirala financije, a Makedonija dalje drži pravac na svojoj izoliranoj putanji.

Protekli tjedan donio je ovoj regiji pregršt uzbuđenja u političkom prostoru, od uspostavljanja nove vlade u Srbiji, preko izbora u Makedoniji do potresa u vladajućoj stranci u Sloveniji. Nekako najviše pažnje medija, očekivano, privuklo je stupanje na dužnost nove vlade u najnovijoj državi kandidatkinji za članstvo u EU, gdje je i napokon potvrđena već duže očita promjena odnosa na vrhu. U prijašnjem mandatu potpredsjednik vlade Aleksandar Vučić preuzeo je od Ivice Dačića vođenje izvršne vlasti, a nakon iznimnog uspjeha koalicije oko njegove Srpske narodne stranke, koja je sredinom ožujka osvojila čak 48,8 posto glasova i 158 mandata u Skupštini Srbije. Prijevremeni izbori tako su amenovali streljiv uspon nove zvijezde na srpskom političkom nebu u koju mnogi polažu velike nade. Vučić je u prijašnjoj koalicijskoj vladi pod vodstvom Socijalističke partije Srbije potpuno zasjenio Dačića i malo tko je sumnjao u njegovu pobjedu na izborima, ali ovakva uvjerljiva i apsolutna većina u srpskom parlamentu ipak je bila očekivana uspjeh. Mnogo manje razloga za zadovoljstvo ima koalicija okupljena oko SPS-a, u novom sazivu parlamenta imat će tek 44 mandata proizašla iz 13,49 posto osvojenih glasova.

Za novu vladu, koja će imati 16 ministarstava i 19 članova, glasovalo je 198 zastupnika od 250, a tek su 23 bila protiv. Bez obzira na iznimno uvjerljiv rezultat jedne liste, u vladu su ušle i SPS-ova koalicija kao i Savez vojvođanskih Mađara, koji će dobiti pet mjesta državnih tajnika, pa će tako Dačić sada zauzeti bivše Vučićevu mjesto i tome pridodati ministarstvo vanjskih poslova. Interesantno, dva ključna ministarstva, financija i gospodarstva, dana su u ruke nestranakim osobama, iako su upravo ta dva resora ključna za Vučićevu listu prioriteta. Financije će voditi Lazar Krstić, a za razvoj ekonomije bit će zadužen Dušan Vujović. Građanima je novi premijer više-manje obećao krv, znoj i suze, odnosno radikalne reforme, za što trenutačno ima očit mandat srpske javnosti.

Slijede rezovi u javnom sektoru, novi proračun (deficit je oko osam posto) i privatizacija. Do velike popularnosti u relativno kratkom roku došao je zahvaljujući efikasnim i vidljivim potezima u području ekonomije, ali i čvrstom stajalištu prema korupciji. Premda je u zemlji zatvoreno neefikasnom i nacionalističkom politikom, siromaštvo, devastiranom ekonomijom te raširenom korupcijom Vučić dašak svježeg zraka, na oltar budućeg članstva u EU morat će vrlo vjerojatno prinijeti još mnogo žrtava, posebice u području borbe protiv korupcije. I dok se u Srbiji stvari polako kristaliziraju, u Sloveniji se kompliciraju.

Nekoć lice s postera za proširenje Unije, ta je država danas gotovo jednako marginalna članica kao i novopridošla Hrvatska, čemu pridonosi i rastuća popularnost spomenute Srbije, novog lieblinga EU nakon što je postignut okvirni dogovor s Kosovom i odbačena protueuropska retorika. Iako je, čini se, uspjela izbjeći nelagodnu sudbinu nekih drugih članica koje su morale potražiti izravnu pomoć EU, Slovenija se našla u političkoj krizi zahvaljujući pobjedi Zorana Jankovića nad premijerom Alenkom Bratušek na unutarstranačkim izborima. U stilu novoga talijanskog premijera Mattea Renzija, Janković je izmaknuo tepih ispod nogu vlastite stranačke kolegice uspješno se kandidiravši za predsjednika stranke Pozitivna Slovenija.