Akcijski plan za izvoz ne pati od manjka ambicija

Jedinstveni će JGL-ov preparat za odčepljivanje nosa Meralys kompanija Actavis na europskim tržištima prodavati pod vlastitim brendovima, a riječka će tvrtka pritom biti ekskluzivni proizvođač.

Najnoviji projekt riječke farmaceutske tvrtke JGL uspješan je dokaz da se ulaganjem u znanje i tehnološki proces može doći do dodane vrijednosti čija se kvaliteta i inovativnost prepoznaju na globalnom tržištu. Jedinstvena formula JGL-ova brenda Meralys, iznikla iz istraživačko-razvojnih laboratorija te uspješne riječke kompanije, proteklih je dana kapitalizirana procesom licenciranja s multinacionalnom farmaceutskom kompanijom Actavis, prisutnom na više od 60 svjetskih tržišta.

Proces suradnje ‘licensing out’, koji je uobičajen u ‘business-to-business’ (B2B) poslovanju u farmaceutskom sektoru, s Actavisom je realiziran za deset tržišta unutar Europske unije: Švedsku, Norvešku, Finsku, Dansku, Island, Bugarsku, Irsku, Rumunjsku, Slovačku i Švicarsku, a licencijom za ‘dossier’ vlastita razvoja kapitaliziran je i ‘know-how’.

Proizvod koji u globalnom okruženju nema direktna konkurencije JGL je na hrvatsko tržište lansirao 2011., nakon pet godina istraživanja i razvoja. Actavis će ga od sada prodavati pod vlastitim brendovima, a riječka će tvrtka pritom biti ekskluzivni proizvođač. Posebnost preparata svakako leži u činjenici da je lijek za odčepljivanje nosa prvi put otopljen u morskoj vodi, koja hrani sluznicu solima i mikroelementima. Novim poslovnim uspjehom JGL, koji je pretrstao u drugu po veličini farmaceutsku kompaniju u Hrvatskoj, nastavlja se pozicionirati na globalnoj farmaceutskoj karti, ali i dokazivati kako znanja i iskustva vlastitih stručnjaka mogu itekako uspješno konkurirati na svjetskom tržištu.

Štoviše, toliko je ambiciozan da bi ga se moglo preimenovati u Plan brzog izlaska iz krize jer bi njegova provedba imala pozitivne posljedice za sve.

Kad bi Vlada idućeg tjedna usvojila Akcijski plan podrške izvozu 2014.-2015. i kad bi provođenje tog plana postalo sveto pismo za mjerodavna ministarstva, svakom poduzetniku koji nešto proizvodi bilo bi dovoljno pokucati na neka vrata i reći ‘dobar dan, ja bih izvozio’ – i mnoge bi se stvari pokrenule s mjesta. Vlada će, kako je najavljeno, Akcijski plan usvojiti idućeg tjedna, a ministri iz svih ekonomskih resora već su na sastanku Savjeta Povjerenstva za internacionalizaciju hrvatskog gospodarstva, na kojem ih je s Planom prije dva tjedna upoznala prva potpredsjednica Vlade Vesna Pusić, navodno pokazali visoku razinu spremnosti za njegovo provođenje.

Od jednog sudionika tog sastanka Plan smo dobili na uvid i stvarno se za njega može reći da je odličan. Štoviše, toliko odličan da neke aktivnosti navedene u njemu uvelike nadilaze izvozničku problematiku te bi njihova provedba imala pozitivne posljedice za svakog poduzetnika. Akcijski plan podrške izvozu gotovo bi se mogao preimenovati u Akcijski plan Vlade za brzi izlazak iz krize i imao bi vrlo velike izglede za uspjeh. Pod uvjetom da se provede.

Akcijskim su planom predviđena tri velika seta aktivnosti: usluge za izvoznike, aktivnosti za povećanje konkurentnosti te ostale aktivnosti koje potiču povećanje izvoza. Unutar svakog od tih setova nalazi se veći broj konkretnih mjera, s precizno utvrđenom odgovornošću i nadležnošću pojedinih državnih institucija i ministarstava, rokovima provedbe i potrebnim financijskim sredstvima. Konkretnih je mjera četrdesetak, a samo je za njih tri potrebno nešto novca – 150 tisuća kuna za pokretanje jedinstvenog mrežnog portala za izvoznike, 200 tisuća kuna za e-registar javnih investicijskih projekata te milijardu kuna za dokapitalizaciju HBOR-a radi potpore velikim izvoznim poslovima. Prve su dvije stavke sitniški koji ne bi smio biti problem a ovu veliku, navodno, ministar financija Slavko Linić svesrdno podržava. Novac dakle nije problem. Problem će biti sve ostale mjere, koje ne iziskuju nikakva dodatna sredstva, ali iziskuju mnogo promjena u načinu razmišljanja Vlade i državne administracije u cjelini.

Takva je recimo mjera ‘identificirati neporezna opterećenja koja bi se mogla smanjiti ili ukinuti u 2015. godini’. Ili mjera ‘intenzivirati provedbu mjera usmjerenih prema daljnjem poboljšanju pokazatelja konkurentnosti i kreditnog rejtinga zemlje’. Ili: ‘izrada pregleda ostalih domaćih administrativnih barijera i prijedloga za njihovo uklanjanje’ itd. Da bi čovjek riječ rekao!

Ipak, ima tu i čitav niz mjera za koje je izgledno da bi mogle biti realizirane, čime će se znatno olakšati izvoznicima probijanje na nova tržišta. Riječ je o aktivnostima iz prvog seta (usluge za izvoznike) koje podrazumijevaju kvalitetno informiranje, edukaciju, umrežavanje, savjetovanje i jaču podršku izvoznicima u nastupima u inozemstvu. Mnogo se može učiniti i glede olakšavanja financiranja izvoza budući da su mjere iz te skupine pretežno usmjerene na širenje dijapazona usluga HBOR-a (primjerice uvođenje novog financijskog proizvoda za izvoznike početnike). Jasno je da se sve predložene mjere neće moći samo tako provesti. No što ih više bude realizirano, bit će i više izvoza. A to i jest cilj.