Home / Mediji i publikacije / Internet svega

Internet svega

Fizički svijet postaje informacijski sustav i uvodi nas u četvrtu industrijsku revoluciju. Klasičan proizvodni proces mijenja se tako da sve postaje sve više i više umreženo dok sve ne bude povezano sa svime. Taj koncept iz korijena će promijeniti industriju na razini poslovnih procesa i poslovnih modela.

Digitalno poslovanje više nikome nije budućnost nego sadašnjost. Ono pred našim očima preoblikuje svijet i iz temelja mijenja poslovne procese. U budućnosti (a već i sada) stvari postaju aktivne i žive koliko i ljudi, a kada se stvarima pridruže ljudi, procesi i podaci te sve zajedno priključi na mrežu, nastaje ‘internet svega’ (Internet of Everything ili IoE). Nekoliko tehnoloških tranzicija – uključujući ‘internet stvari’ (Internet of Things, IoT), mobilnost, ‘cloud computing’ i sve veća važnost ‘Big Data’ zajedno omogućavaju IoE. Taj koncept iz korijena će promijeniti industriju na razini poslovnih procesa i poslovnih modela. Kako tvrtke digitaliziraju poslovne procese i proizvode, polako nastaje, smatraju u analitičkoj kući Gartner, posve nova, drugačija industrija.

Za internet svega ova će godina biti prekretnica, smatraju u Ciscu, globalnom IT lideru u umrežavanju. – Internet svega je najradikalnija promjena otkad postoje informatičke tehnologije – kaže Michael Ganser, viši potpredsjednik u Ciscu zadužen središnju Europu. Za ilustraciju, 1985. je samo tisuću uređaja bilo spojeno na internet, a do 2020. se očekuje da će ih biti više od 50 milijardi. Unatoč tom porastu, danas je samo jedan posto svih mogućih uređaja spojeno na internet. Podatak o tome da se tjedno producira 100 filmova, 50 knjiga i 15 tisuća aplikacija govori o brzini promjena. Očekuje se kako će se 2014. ‘downloadati’ više od 77 milijardi mobilnih aplikacija. Zbog svih tih promjena, čak 81 posto predsjednika uprava diljem svijeta smatra kako će tehnološki napredak imati velik utjecaj na njihovo poslovanje u idućih pet godina. IoE će imati golem utjecaj na interne procese svake kompanije, a razmjere primjene u biomedicini i sličnim područjima teško je uopće zamisliti. Područje u kojem je taj koncept već pušto korijenje jest primjerice autoindustrija, gdje pametni automobil komunicira s vozačem, osiguravateljskom kućom itd.

Jedno je područje primjene umrežavanje procesa proizvodnje u tvornicama, a drugo ugrađivanje senzora i pametnih dijelova u krajnje proizvode. Zanimljivo je kako običan senzor, čija je cijena jedan dolar, donosi golemu korist za npr. osiguravateljsku kompaniju, jer će imati uvid u vaše vozačke navike iz čega može kreirati personalizirani profil rizika za svakog vozača. Drugi je primjer upotreba senzora u poljoprivredi, gdje se zasade u zemlju i povratno daju informacije o potrebnoj količini umjetnih gnjovja, vlažnosti itd. – kaže Peter Hajdu, direktor Cisca za Jugoistočnu Europu. U Hrvatskoj bi, dodaje, na primjer luke mogle poslovati efikasnije kada bi se one i brodovi opremili senzorima i pametnim kontejnerima.

Trenutačno, još veći utjecaj nego na biznis, posebno u ovoj regiji gdje nema mnogo velikih lokalnih proizvođača, IoE ima na države, odnosno gradove. Ciscova studija pokazuje da IoE može tijekom idućeg desetljeća globalno generirati 4,6 trilijuna…

Što trendovi poput mobilnosti, clouda, interneta stvari i analize velikih podataka, koji zajedno tvore internet svega, omogućuju kompaniji poput Atlantic grupe? Kod svih aktivnosti koje se odvijaju na terenu, primarno u segmentu distribucije i prodaje, omogućuju bolje praćenje procesa i mogućnost pristupa svim potrebnim informacijama timovima na terenu. Primjeri su upravljanje i optimizacija dostave robe i skladišnog poslovanja temeljem informacija s terena u realnom vremenu, prodajno-marketiške aktivnosti na terenu, nadzor i upravljanje opremom u svakom trenutku. U segmentu menadžerskog odlučivanja i upravljanja procesima uzbudljive su nove mogućnosti analize velikih opsega podataka, primjerice o prodaji, potencijalima tržišta, dohvat podataka, ali i predikcije kao podloga planiranju u svakom trenutku i sa svakog mjesta.

Izazovi u svemu tome veliki su. Prvo, tko će kreirati sve te algoritme i sustave i upravljati njima. Drugi je izazov mrežna infrastruktura koja sve to treba podržati. Zatim, vječna tema – sigurnost i privatnost.

Uređaji za nadgledanje djece, sigurnosne kamere, usmjernici – svi su ti uređaji hakirani u 2013. Osim toga, stručnjaci za sigurnost dokazali su da je moguće napasti pametne televizore, automobile i medicinsku opremu. To nam samo daje početni uvid u sigurnosne izazove koji se pojavljuju i koji će se i dalje pojavljivati – kaže Christos Ventouris, stručnjak za informacijsku sigurnost u Symantecu.

Rizik je dakle stvaran. IoT uređaji postat će prijatelj točke za napadače koji traže svoje ciljeve i mogle bi postati botovi za cyberkriminalce. Trenutačnu pažnju odmah valja posvetiti, ističe Ventouris, problemu napada na korisničke usmjerene.

Proizvođači svih tih uređaja trenutačno ne daju potreban prioritet i naglasak sigurnosti – oni moraju uložiti u problematiku sigurnosti svojih uređaja sada i odmah. Rizik postaje sve veći kako raste i količina podataka koju generiraju ti uređaji – kaže Ventouris.

Što nam na kraju donosi umrežena budućnost? Apsolutno sve je moguće. Jedino što je sigurno jest da će naši privatni životi i poslovanje biti snažno promijenjeni. Kao što su to učinile i prethodne industrijske revolucije.