Smiješni su samo šest sekundi. Na videu puštenome na Vineu. Inače su prilično dosadni. Njihovi se dnevni rituali ne svode na ‘poso – kuću – bir-tiju’, poštupalicu iz nekih drugih vremena u kojima je haralo ‘Zabranjeno pušenje’, nego na upotrebu bar sedam ekrana svaki dan, katkad i istodobno. Na posao većinom ne idu, makar često enormno zarađuju zahvaljujući tomu što imaju stotine tisuća virtualnih sljedbenika. Dnevni im se raspored često sastoji od rute soba – škola – šoping-centar, ali upravo su ti novi klinici koji o zabranjenom pušenju (kao i istoimenom bendu) nemaju mišljenje važniji ambasadori brendova od većine globalnih ‘gigamegasuperstarova’. Vjerojatno i nogometaša Neymara, Marija Mandžukića ili, recimo, Zlatana Ibrahimovića, koji će dobro zaraditi i u kampanjama brendova uoči Svjetskoga nogometnog prvenstva.
Otkako su veliki podaci zavladali poslovnim modelima, a potrošači se zaigrali na platformama kao što su Twitter i njegov mladi prijatelj Vine, zatim Instagram, Pinterest, pa i Google+ i Facebook, malo je onih koji se usude zanemariti nova pravila igre. I dalje vrijedi biti kvalitetan, poseban i originalan, a i dalje se isplati analizirati podatke i predviđati trendove. I dalje će nam se svijet vrtjeti oko pojmova kao što su potrošači, inovacije, razumijevanje, osjećaji, kako proizlazi iz svake teme u koju su uključeni stručnjaci za brendove. Ne bi se, međutim, smjelo zaboraviti na to da potrošači u vlastite ruke preuzimaju osobne podatke koje još pokušavamo iskoristiti skupljajući ih po internetskim bespućima. I prodaju ih komu hoće: agencijama za istraživanje tržišta, korporacijama, kojekakvim organizacijama…