Prošli je tjedan Grčka prvi put od izbijanja krize izašla sama na međunarodno tržište kapitala i povoljno se zadužila. Interes ulagača za grčke obveznice bio je osam puta veći od ponuđenoga, ali to ne znači da je zemlja izvan opasnosti. Pokazatelji oporavka slabašni su, gospodarstvo je i dalje u rasulu, nezaposlenost velika, javni dug još je golem.
Grčka je, upravo kao i ostale južne članice, daleko od održive ekonomije i koliko-toliko sigurne plovidbe. Unatoč nizu nametnutih reformi i drakonskom rezanju potrošnje ekonomija je pustoš, ali to financijašima i nije toliko važno, cijeni se samo sposobnost vraćanja dugova. Zbog stotine milijardi eura ulupanih upravo u tu svrhu iz blagajne EU i Međunarodnoga monetarnog fonda, točnije 240 milijardi, ulagačima se sada čini da je Grčka relativno sigurno ulaganje. Postalo je očito da EU neće dopustiti njezin bankrot i izlazak iz eurozone pa je pozamljivanje toj zemlji u ovom trenutku na neki način pozajmljivanje njezinim međunarodnim izbaviteljima, odnosno pozajmica uz njihovo jamstvo.
Utoliko je smješnija želja premijera Antonisa Samaras da pokaže kako njegova zemlja može pozajmljivati mimo zloglasne ‘trojke’ (EU, Europska središnja banka, MMF). Istina je sasvim suprotna: Grčka ima pristup i uho ulagača upravo zahvaljujući ‘trojci’, nikako pokraj nje.