Robert Jukić Bivši šef Pošte zaronio u projekt Cargo centra Zagreb

Ostvari li se zacrtano, ove bi se godine vrijednost izvoza brodova mogla povećati za 70-ak milijuna dolara. Naime, prema podacima Hrvatske brodogradnje-Jadranbroda, prošle je godine u knjizi narudžbi bilo 46 plovnih objekata (trupovi brodova, barže, brodovi), nosivosti 392.055 tona i vrijednosti oko 819,5 milijuna dolara. Izvezeno je 16 barži i brodova, nosivosti 133.050 tona i ukupne vrijednosti oko 238,5 milijuna dolara, a udio izvoza u ukupnim brojkama u 2013. iznosio je 84 posto u broju plovnih objekata, 99,8 posto u nosivosti i 99,3 posto u ukupnoj vrijednosti.

Ove su pak godine u knjizi narudžbi 52 plovna objekta, nosivosti 479.243 tone, vrijedna oko 917,9 milijuna dolara, od čega je za izvoz u 2014. planirano 26 barži i brodova, nosivosti od 135.353 tone i ukupne vrijednosti oko 309,1 milijun dolara. Dakle, za 70-tak milijuna kuna više u odnosu na 2013. Hrvatska brodogradnja danas je tako tek na 13. mjestu sa simboličnim 0,1 posto svjetske knjige narudžbi, a u europskim razmerima na trećem mjestu s relativno dobrih šest posto europske knjige narudžbi. Uspoređujući s ranijim godinama, najveća isporuka bila je u 2011. i prešla je vrijednost od milijardu dolara, a riječ je bila o brodovima koji su ugovarani dvije godine ranije, dakle u godinama najvećeg procvata na svjetskom brodogradnjevnom tržištu.

Samo je Brodosplit, kojemu je danas vlasnik Tomislav Debeljak, u toj godini isporučio brodova u vrijednosti 300 milijuna dolara, a brodogradilište Uljanik, na čijem je čelu Gianni Rossanda, u vrijednosti od čak 529 milijuna dolara.

Projekt je zasad u fazi ugovaranja potrebne kvadrature zemljišta od 22 hektara za intermodalni terminal, nakon čega bi se trebao raspisati službeni natječaj za ulagače. Nakon što je otišao s čelnog mjesta Hrvatske pošte, a zatim i iz Uprave radijskog carstva Media mixa, koji je nekoć bio u rukama Jurja Hrvačića, o angažmanu Roberta Jukića nije se mnogo govorilo u javnosti. Od lipnja prošle godine na položaju je predsjednika Uprave Cargo centra Zagreb, najvećeg projekta intermodalnog prijevoza u Hrvatskoj, čija je provedba već dulje na čekanju.

Pola udjela u CC-u Zagreb imaju idejni začetnik projekta Marijan Banelli, ujedno predsjednik Udruge hrvatskih cestovnih prijevoznika, i Franz Glanz, direktor Cargo centra Graz, a HŽ Cargo, Luka Rijeka te još neki prijevoznici drže drugu polovicu. – Robert Jukić radi menadžerski posao, posložio je stvari, ima dobre referencije i iskustva s logistikom još iz Hrvatske pošte. Dali smo mu otvorene ruke. Na njegov angažman ne gledamo politički ni ideološki, nego samo poslovno – komentirao je Banelli referiravši se na njegovo svjedočenje protiv Ive Sanadera u aferi Fimi-media.

Jukić i Hrvačić nisu našli zajednički jezik pa je Jukić prihvatio čelnu funkciju u CC-u Zagreb, u kojem su mu, kaže, ruke slobodnije i položaj jasniji. – Projekt je zasad u fazi ugovaranja potrebne kvadrature zemljišta od 22 hektara za intermodalni terminal, nakon čega bi se trebao raspisati službeni natječaj za ulagače. Kontejnerski terminal u riječkoj luci treba povezati s prometnim smjerovima, no ključni je nedostatak pružna povezanost Rijeke i Zagreba, odnosno nedostatak nizinske pruge te intermodalnog terminala s pripadajućom logistikom.

Kad se to ostvari, Hrvatska će postati robni ulaz na tržište EU. Naime, u zagrebačkom prstenu nekoliko je logističkih središta, no nedostaje im terminal kao poveznica cestovnog, željezničkog i brodskog prijevoza. Budući terminal bit će strateški važan za Hrvatsku i zbog mogućnosti manipulacije praznim kontejnerima, što će povećati hrvatsku konkurentnost prema inozemstvu – objašnjava Jukić.

Suvlasnici CC-a Zagreb do sada su za prvu fazu projektne dokumentacije prikupili oko milijun eura, a vrijednost ukupnog ulaganja znat će se tijekom provedbe ostalih triju faza. Procjenjivalo se da bi ukupna vrijednost projekta mogla biti između 120 i 200 milijuna eura. Takav projekt dobro bi došao i HŽ-u Cargo, koji je financijskim teškoćama i nema sreće s privatizacijom.