Iako je riječ o prilično profitabilnom turističkom segmentu, u kojem gosti u pred i posezoni troše 35 posto više od ostalih turista u sezoni, industrija MICE (meetings, incentives, conventions, exhibitions) u Hrvatskoj još uvijek nije primijećena kao respektabilan izvor prihoda. Godinama zagrebački gradonačelnik Milan Bandić obećava gradnju kongresnog centra u metropoli, a bivši ministar turizma Damir Bajs svojedobno je najavljivao gradnju pet kongresnih centara u Hrvatskoj. Organizatori kongresnog turizma još uvijek o tome mogu samo sanjati.
MICE u Hrvatskoj još uvijek drže hotelijeri, koji svojim kapacitetima za tisuću do tisuću i pol sudionika konkuruju ostalim hotelijerima na Mediteranu, ali da Hrvatska postane relevantan igrač na europskom kongresnom tržištu, a Zagreb konkurent Beču, potrebno je mnogo više stakeholdera, posebice u lokalnim zajednicama, koji će se angažirati oko te ideje. I naravno, pravi kongresni centar koji može primiti više od dvije tisuće sudionika. Nakon prvih nekoliko godina gospodarske krize, od 2011. broj skupova i sudionika ponovno raste i takav pozitivan trend nastavio se i prošle godine, kada su, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, organizirana ukupno 7553 skupa ili 11,8 posto više nego 2012. Zabilježen je i rast broja sudionika, u 2013. skupovima je nazočilo 528 milijuna delegata, odnosno 7,4 posto više u odnosu na godinu ranije. Najave i očekivanja pozitivni su i za ovu godinu, s obzirom na to da su nama važna tržišta poput Njemačke ili Austrije odavno izašla iz krize. No Hrvatska još uvijek ne zna koliko od kongresne industrije zrađuje. DZS od 2012. godine više ne prikuplja informacije o prometu od skupova, a hotelijeri su vrlo škrti pri iznošenju financijskih podataka.
Kongresni ured Beča, svjetske kongresne destinacije broj jedan, periodično naručuje studiju u kojoj se vrlo jasno izračunava i prikazuje utjecaj kongresne industrije na gospodarstvo, BDP i zapošljavanje. Tako je 2012. Austrija uprihodovala 786 milijuna eura od poslovnih skupova, a prihod od skupova uključuje niz povezanih djelatnosti, ne samo turističku ili ugostiteljsku – objašnjava Daniela Kos, glavna urednica portala PoslovniiTurizam.com.
Dodaje da na skupovima organiziranim u Hrvatskoj na godinu sudjeluje triput više domaćih od međunarodnih sudionika, a zarada od međunarodnih skupova znatno je veća jer međunarodni organizatori raspolažu većim budžetom.
Kristian Šustar, predsjednik Udruge poslodavaca u hotelijerstvu (UPUHH) te član Uprave HUP-a Zagreb, istaknuo je prednosti Hrvatske kao visokovrijedne destinacije MICE kao što su geografski položaj, blizina tržišta, novost na Mediteranu, broj kongresnih hotela, kulturne i prirodne atrakcije te očuvanost, ali još uvijek smo, kaže, dominantno prepoznati kao odmorišna destinacija.
Potrebna nam je jasna strategija razvoja kongresnog turizma, dodatna nadogradnja unutar Strategije razvoja turizma, s obzirom na nedovoljnu iskorištenost ‘sustava’ i nedostatak sinergije svih dionika industrije (u upravljanju i odgovornosti). Tu su još i nedostaci pravoga kongresnog centra, premium marki hotela te direktnih letova iz glavnih EU-središta izvan glavne turističke sezone. Nismo osmisliili brend za segment MICE i ne koristimo se dovoljno novim tehnologijama. Određuju nas uspavanost i praznina u ponudi u pred i posezoni te ograničenje u kapacitetima za događaje s više od 250 sudionika – ispričao je Šustar i dodao da bi svaka veća destinacija htjela imati kongresni centar, ali da treba procijeniti je li nam to potrebno. Zagreb je, kaže, u ovom trenutku jedina destinacija u Hrvatskoj koja može servisirati kongresni centar, a planiranim razvojem Zračne luke Zagreb otvara se mogućnost za punu afirmaciju nacionalnoga kongresnog centra u metropoli.