Rast od 2,85 posto dostižan je, ali nije dovoljan za oporavak

Ekonomski analitičar Damir Novotny nije zadovoljan ciljevima nacionalne industrijske strategije. Novotny je nacionalnu strategiju sećao na KING ICT-ovoj konferenciji te je istaknuo da su njeni ciljevi postavljeni neambiciozno. Zaključuje kako je dobro da je ICT napokon prepoznat kao jedan od pokretača gospodarstva, ali isto tako misli da se toj grani industrije trebala posvetiti mnogo veća pozornost.

• Smatrate li da je industrijska strategija dovoljna istaknula ICT kao industriju koja bi mogla povući naše gospodarstvo u brži oporavak? – Ovu industriju više se ne može izbjeći, ali moram istaknuti da je u strategiji postavljena na prilično neambiciozan način. Strategija koju je Vlada predstavila morala je biti jasnija u pogledu politika kojima će pomoći i podržati ICT sektor, ali ne samo taj sektor već i sve koje je istaknula kao pokretače. Politike su jednostavno ključne, na koji način će se tim poduzećima olakšati pristup rizičnom kapitalu i hoće li se formirati neke nove posebne olakšice za taj sektor. Umjesto da ciljevi budu postavljeni visoko, postavljeni su na rast industrije od 2,85 posto, što je lako dostižno, ali nedovoljno za oporavak i izvlačenje iz krize.

• Često spominjete reformu javne uprave te nekonzistentnost Vlade u poreznim i fiskalnim politikama. Koliki je to problem za poduzeća koja ne mogu znati što ih čeka za nekoliko dana? – Državni sektor u cjelini je problem privatnom, koji jednostavno više ne može trpjeti taj pritisak i financirati aparat koji sam sebe štiti. Štiti samo svoje zaposlene, članove svoga kluba. Sve to na način da malo smažuju poreze, pa ih malo povećavaju i sve to skupa djeluje kao vrlo loše okruženje za privatni sektor. Zbog toga se i događa da najbolji i najpametniji u ICT sektoru odlaze preko granice. Odljev mozgova jako je veliki problem. Vlada svojim politikama i odgađanjem strukturnih reformi javne uprave ne pridonosi rješenju, već upravo potiče lošu situaciju u državi koja će izgubiti najkvalitetnije ljude, one u koje se ulagalo dugi niz godina.

• Što možemo očekivati od cjelokupne nacionalne industrijske strategije? Hoće li stvarno probuditi gospodarstvo i donijeti rast svih važnijih gospodarskih pokazatelja? – Stanje u hrvatskom gospodarstvu iznimno je loše. Cjelokupni rast koji smo imali poništen je jer je bio strukturno neodrživ. Investirali smo u neproduktivne stvari i to nam se sad vraća. Teško je nadoknaditi 200.000 radnih mjesta – za to nam treba godišnji rast BDP-a od četiri do pet posto, što prema projekcijama nemamo. U usporedbi s ostalim zemljama u Srednjoj i Istočnoj Europi najlošije stojimo, a Vladina politika ne pomaže. Cijelo vrijeme idemo jedan korak naprijed pa jedan nazad. Nema kontinuiteta u našem putu, velike se promjene moraju dogoditi da bi se promijenilo na bolje. Ako ovako nastavimo, bit će još teže. Moramo iskoristiti priliku koja nam se nudi financiranjem iz europskih fondova i maksimalno se uključiti u Agendu 2020. To je vlak koji ne smije proći pored nas. U strategiji su sektori podijeljeni u pet segmenata, ali opet su izostavljene neke stvari. Klasifikacija je zastarjela i ne pomaže u implementaciji strategije. Recimo, zaboravljena je kulturna industrija, koja je jako važna, a u strategiji nije ni spomenuta. Bitno je i za industrijsku strategiju napraviti institucionalni okvir i implementirati je, a ne da ostane mrtvo slovo na papiru. Dobre je imati strategiju, ali pri izradi ove trebalo je biti mnogo ambiciozniji jer navedeni ciljevi neće biti dovoljni.

Žilava i otporna grana industrije poput ICT-a, koja je krizu prihvatila kao priliku, danas postiže dobre rezultate umjesto da preživljava kao ostali sektori. Poruka je to iz detaljne analize stanja ICT industrije koju je sudionicima konferencije ‘Dani otvorenih integracija’ predstavio Boris Žitnik, direktor OMNIA Consulta. – Kriza je u svijetu prošlost. Podaci o oporavku govore da nas očekuje rast u svim regijama, a najveći rast očekuje se u BRIC-u (Brazil, Rusija, Indija i Kina), zemljama koje su ipak malo usporile, ali i dalje najviše rastu. Što se tiče ekonomije, stvari su se promijenile. To se odrazilo i na potrošnju u IT sektoru i ona će prema prognozama rasti između četiri i šest posto – rekao je Žitnik.

Ipak, to nisu stope prema kojima je IT sektor rastao prije krize kada su nerijetko bile dvoznamenkaste. Ali kada se uzme u obzir situacija na tržištu i potrošnja općenito, to su respektabilne brojke i sasvim zadovoljavajuće stope rasta. – Sve vezano uz oblak i pametne uređaje danas bilježi jako brzi rast jer se tehnologija jako brzo mijenja, a s druge strane tradicionalni uređaji malo padaju. No s oporavkom Sjedinjenih Američkih Država vidimo rast i u tom segmentu. To pokazuje da je oporavak potpun jer se budi i taj segment prodaje, koji nije bio atraktivan zbog pada osobne potrošnje – istaknuo je Žitnik.

Naravno, potrošnja najviše raste u zemljama BRIC-a, ali i ostali ne zaostaju. U Hrvatskoj je situacija drugačija – prihodi IT tvrtki od 2011. do 2013. godine stagniraju nakon godina pada. To su samo podaci koji dokazuju žilavost tog sektora i njegovu sposobnost da se prilagodi krizi. IT industrija prema Žitniku našla se u novoj stvarnosti, koja se stvorila zajedno s produženom recesijom. U krizi se zaoštrava tržišna utakmica i kompanije sve čine da privuku kupce, a posljedica je pad cijena. – Djelatnici u IT sektoru reči će vam da se traži mnogo više posla za istu cijenu, a hardver se prodaje s vrlo malom maržom. Investira se samo kad se mora, a ne zato što se ulaže u budućnost – objasnio je Žitnik.

Naravno, ni IT sektor nije izbjegao klasične boljke kao što su neplaćanje i nelikvidnost. Ipak, u tom sektoru shvatili su da je sada svaki kupac dobar i ne propušta se nijedna prilika, kakva god bila. Kada se napravi analiza prema sektorima najboljih IT tvrtki, vidi se da se izvoznici najbolje nalaze u novim uvjetima. – Prema stopama vidi se da su najviše pogođeni distributeri, a nezavisne softverske tvrtke i slične djelatnosti pokazuju mali rast. I sistemski integratori uspijevaju se boriti s krizom. Tridesetak izvoznika u 2012. godini ostvarilo je rast od osam posto, a ove godine očekuje se rast izvoza za 10 do 15 posto – istaknuo je Žitnik.

Osvrnuo se i na industrijsku strategiju te je podcrtao da ICT sudjeluje direktno i indirektno u rastu BDP-a. U toj branši zaposleno je oko 40.000 ljudi, što sugerira velik utjecaj na cijelo gospodarstvo. – Nacionalna industrijska strategija prvi put ozbiljno spominje ovu industriju. Sada je dobila zasluženo priznanje, ali tek 20 godina nakon ostatka Europe. Važno je reći da su izgledi da taj dokument zaživi mnogo veći nego prije jer nismo sami, i Europska komisija pritišće nas da provedemo strategiju. Ona može donijeti povećanje zaposlenosti i efikasnosti, ali ako zaživi, a ne da ostane na papiru i da se o njoj više ne govori – zaključio je Žitnik.