Kriza na Krimu nov je poticaj ubrzavanju pregovora o transatlantskom trgovinskom i investicijskom partnerstvu koje bi omogućilo uvoz plina iz SAD-a u Europsku uniju.
Dolazak američkog predsjednika Baracka Obame u prvi posjet Bruxellesu od preuzimanja dužnosti 2009. i njegovo sudjelovanje na samitu EU i SAD-a ovog tjedna trebalo bi dati snažan vjetar u leđa ubrzavanju pregovora o transatlantskom trgovinskom i investicijskom partnerstvu (TTIP) koji su u tijeku i trebali bi završiti formiranjem najveće globalne zone slobodne trgovine.
Politički dogovor o TTIP-u postignut je na sastanku na vrhu između SAD-a i EU u Washingtonu prošle godine uz procjenu da će pregovori o stvaranju zajedničke zone slobodne trgovine koja bi potaknula rast ekonomija s obiju strana Altantika trajati oko dvije godine.
U međuvremenu se pokazalo da Europoljani i Amerikanci imaju različita stajališta o mnogim područjima, primjerice o prehrambenim proizvodima u kojima se rabe genetički preinačeni organizmi, što je usporilo pregovore.
S početkom krize na Krimu, međutim, pojavio se nov poticaj ubrzanju europsko-američkih pregovora, i to u obliku europske opskrbe plinom ako bude upitna zbog mogućih sankcija Rusiji.
Uvoz plina iz SAD-a u tom bi slučaju bio alternativa, no SAD ne smije izvoziti plin u zemlje s kojima nema sporazum o slobodnoj trgovini iako ga zahvaljujući tehnologiji poznatijoj kao ‘fracking’ ima na raspolaganju više nego ikada prije.
Prema Eurostatovim podacima, robna razmjena između EU i SAD-a lani je vrijedila 484 milijarde eura (uza suficit od 92 milijarde eura u korist EU), u čemu je Hrvatska sudjelovala s više od pola milijarde eura.
Vrijednost hrvatskog izvoza u SAD lani je bila 245 milijuna eura, a uvoza iz njega 279 milijuna eura.
