Izbor rektora Četvero kandidata o budućnosti Sveučilišta

Nakon dva mandata Alekse Bjeliša akademska zajednica uskoro odlučuje o novome licu na mjestu prvoga čovjeka najvećega hrvatskog sveučilišta. Borba je bar rodno ravnopravna jer kandidati su dvije prorektorice i dvojica dekana.

Kandidirale su se dvije aktualne prorektorice Blaženka Divjak i Melita Kovačević te dvojica dekana velikih zagrebačkih fakulteta, dekan Filozofskoga Damir Boras i Nedjelko Perić, čelnih čovjek Fakulteta elektrotehnike i računarstva (FER). Jasno, iskorak Sveučilišta u Zagrebu u suvremenu europsku istraživačku i nastavnu ustanovu zajednička je vizija svih kandidata.

Prof. dr. Melita Kovačević možda nije u prvome, javnom ili medijskom planu, ali već petnaest godina obnaša različite uloge i funkcije na Sveučilištu. Posljednja dva mandata obnaša funkciju prorektorice za istraživanje i tehnologiju Sveučilišta.

U svom programu posebice usredotočena na tri cjeline: prvo su istraživanja, stvaralaštvo i inovacije, dakle poticanje kreativnosti znanstvenika i umjetnika te stvaranje odgovarajućeg ozračja; druga je problemska cjelina sustav prijenosa znanja, točnije ljudski faktor u tom procesu, odnosno motivirani i zadovoljni nastavnici i studenti; kao treću cjelinu Kovačevićeva razmatra nove, bolje metode organizacije i financiranja prostora, upravljanja i rukovanja njima, dakle sugerira osuvenjenje uprave Sveučilišta.

‘Ulagak Hrvatske u EU suočava nas s novim izazovima. Strateški dokumenti EU (Europa 2020, Obzor 2020, Strategija pametne specijalizacije…) koji promišljaju tehnološki, ekonomski i društveni razvoj Europe usredotočuju se na posve mašnu inovativnost i obvezuju nas, zato nas čeka razdoblje intenzivnih prilagodbi. Globalno ekonomsko stanje dodatno zahtijeva sve veću učinkovitost i kompetitivnost’, piše u svojem programu Kovačevićeva.

Divjak ističe i da cjeloviti programski ugovori trebaju biti temelj javnog financiranja i utjecaja na rezultate rada Sveučilišta i da ono mora ojačati društvenu i gospodarsku ulogu te snažnije utjecati na gospodarski razvoj. Stoga planira intenzivnije surađivati sa svim čelnicima njegovih sastavnica.

Iako je smjernice koje se odnose na zaposlenike Sveučilišta iznio na kraju programa, prof. dr. Nedjelko Perić, aktualni dekan Fakulteta elektrotehnike i računarstva, jedan je od najiskusnijih, bar kad je riječ o višegodišnjem sudjelovanju u raznim tijelima Sveučilišta.

Nakon što je izborno povjerenstvo Sveučilišta u Zagrebu 14. ožujka objavilo službeni popis predloženika za izbor rektora, dakle onih koji zadovoljavaju kriterije propisane zakonom i Statutom, kandidati će 8. travnja u auli Rektorata moći osobno predstaviti i braniti svoje programe. Zadnju riječ o prvom čovjeku na čelu zagrebačkog sveučilišta sljedeće četiri godine imat će članovi Senata. Odluku moraju donijeti do 15. travnja, kad će se održati izvanredna sjednica Senata s glavim dnevnim redom – izborom novog rektora.

Dr. sc. Damir Boras, dekan Filozofskog fakulteta, jedan je od najiskusnijih, bar kad je riječ o višegodišnjem sudjelovanju u raznim tijelima Sveučilišta.

Svoj program Boras je izložio u skladu s osnovnim načelima. Na prvo mjesto stavlja poštovanje svih zaposlenika i studenata, spremnost na držanje i očuvanje akademskih normi te zauzimanje za razvoj Sveučilišta kao jednog od najvažnijih činitelja u društvu. Slijedi zauzimanje za demokratske postupke u odlučivanju i upravljanju te potpuna informiranost svih i otvorenost u svim važnim poslovima Sveučilišta. S tih načela Boras prelazi na načelo oslanjanja na dekane u vođenju Sveučilišta. Velikim sustavom kao što je zagrebačko sveučilište, koje k tome ima sastavnice s velikom autonomijom, treba drugačije upravljati nego malim sustavima, ali naglašavaju se dogovor i nadzor.

Borasov program, dakako, spominje i unapređivanje rada i kvalitete te nužnost da se što više poštuju domaće i međunarodne norme i mjerila za vrednovanje visokih učilišta, ali tako da to ne poremećuju nastavni proces. U programu se razrađuje i povezivanje i integriranje Sveučilišta u funkcijama i procesima koji imaju ekonomsku i organizacijsku opravdanost, uza zadržavanje autonomije sastavnica u svim područjima, te zauzimanje za pravdeniju raspodjelu sredstava zasnovanu na prikladnim kriterijima, a na temelju programskih ugovora.