Kredit, kreditnu karticu, stambenu štednju, životno osiguranje… tko si to još može priuštiti? Sudeći prema trenutačnoj ekonomskoj stvarnosti, prva je pomisao zaduženoga nesretnika na spomen riječi ‘banka’ – da te ustanove još postoje samo da bi naplatile dugove pojedincima ili tvrtkama. No osim malo manje od tristo tisuća hrvatskih građana čiji su računi blokirani zbog duga od deset kuna do više od sto tisuća, ima i onih egzistencijalno i financijskih sretnijih ili možda razumnijih i pismenijih koje zanimaju najnoviji proizvodi banaka te drugih financijskih ustanova. Sve one pokušavaju novim proizvodima privući nove korisnike i starima a dužnima olakšati otplatu duga.
Prošle su godine banke nakon niza zlatnih godina i same iskusile kakav je osjećaj kada iznos na računu ili u sefu splasne ili se dokraja isprazni jer je njihova dobit pala za sedamdeset posto. Za taj pad zarade bli su krivi i velik broj rizičnih i nenaplativih kredita, pad vrijednosti švicarskog franka, na čemu su banke posljednjih godina zaradile popriličan novac, sve veća nezaposlenost te manja potražnja za financijskim proizvodima. Banke, primjerice, sada razborito odobrivaju kredite za razliku od godina prije krize, kad je gotovo svaki vlasnik tekućeg računa mogao dobiti trostruki minus, nekoliko kreditnih kartica i kredita istodobno. Više toga nema i po svoj se prilici neće ni ponoviti. Ali osnovni je bankarski proizvod novac, banka ga prodaje i dalje samo prema novoj računici u skladu s ekonomskim i tehnološkim trendovima. U Privrednoj banci Zagreb rado daju ‘zelene’ kredite, a financiraju i održivi razvoj te posebne klijente. Banka je najnovije proizvode prilagodila kriznoj situaciji na tržištu i razvila proizvode s fleksibilnijim uvjetima te s više mogućnosti koje klijent odabire prema svojim potrebama. Posebnu je pozornost posvetila klijentima koji ne mogu vraćati kredite te malim i srednjim poduzetnicima. – Svjesni smo težine situacije u kojoj su mali i srednji poduzetnici, zato im posvećujemo posebnu pozornost. Osim širenja i unapređenja ponude drugih kreditnih proizvoda PBZ je odlučio pronaći rješenja za problem nedovoljnih instrumenata osiguranja, među ostalim u suradnji s Europskim investicijskim fondom. Zaključen je i ugovor o jamstvu u skladu s Okvirnim programom za konkurentnost i inovacije (CIP). PBZ je prva banka u Hrvatskoj koja sudjeluje u tom programu – kažu u toj banci.
Unatoč teškoj prošloj godini za gospodarstvo u Erste banci kažu da je zadržana stabilna razina operativnog poslovanja i dodatno povećani tržišni udjeli u ukupnoj aktivi, kreditima i depozitima. I u toj banci usredotočeni su na sektor malog i srednjeg poduzetništva te praćenje kvalitetnih projekata koji potiču razvoj realnog sektora i rast zaposlenosti. Zapravo, riječ je o strateškim smjernicama poslovanja Erste banke, no nisu zaboravljeni ni građani. – Perspektivu za novo kreditiranje Banka i dalje vidi u obnovljivim izvorima energije i energetskoj učinkovitosti, poljoprivredi i infrastrukturnim projektima u vezi s fondovima EU, turizmu i proizvodnji namijenjenoj izvozu – kažu u Erste banci.