Nakon nekoliko neuspješnih pokušaja zadnjih godina, optička telekomunikacijska infrastruktura u vlasništvu državnih tvrtki napokon je ujedinjena pod upravom Odašiljača i veza (OiV). Ugovore o poslovnom suradnji s OiV-om potpisali su HAC, Hrvatske ceste, Autocesta Rijeka – Zagreb, HŽ Infrastruktura, HEP i Janaf, uskoro će biti sklopljeni ugovori s Plinacrom i HEP-om. Odredbe ugovora poslovna su tajna, pa tako i model podjele prihoda. Cilj je projekta stvori svu raspoloživu državnu infrastrukturu na tržište i tako pomoći razvoju širokopojasnog pristupa internetu na području čitave Hrvatske. Ulaganja u gradnju nove infrastrukture moći će se usmjeriti na područja gdje ne postoji infrastruktura, a ne graditi paralelno s postojećim državnom. OiV će ulaskom na to tržište na veleprodajnoj razini postati konkurent HT-u.
U ovom trenutku u ponudi su svjetlovodne niti, za koje postoji najveći interes, na svim važnijim magistralnim pravcima ukupne dužine više od 2300 kilometara. Svi telekomunikacijski operateri upoznati su s ponudom i s njima smo u vezi s tim u gotovo svakodnevnoj komunikaciji. Interes tržišta definitivno postoji, već je sklopljeno nekoliko manjih ugovora, a u tijeku su pregovori i za nekoliko većih relacija – kaže Aleksandar Golub, predsjednik Uprave OiV-a.
U pripremi je i pilot-projekt uporabe svjetlovodne infrastrukture u komunikacijskom sustavu državne uprave. Pritom, kaže Golub, OiV neće pružati usluge krajnjim korisnicima, uključujući državu, već isključivo omogućiti državnoj upravi da se za državni komunikacijski sustav koristi državnom infrastrukturom. Golub kaže da će se sva dobit projekta reinvestirati u gradnju infrastrukture i razvoj širokopojasnog pristupa na područjima na kojima nema komercijalnog interesa te dodaje da je pitanje utjecaja na tržište, kako telekomunikacijsko tako i tržišta trgovačkih društava, uzeto u obzir.
U moru loših vijesti, posebice onih o stalnom rastu broja nezaposlenih, jedna je vijest iz Buzeta zazvučala kao prava senzacija. Naime, tamošnja je tvrtka Cimos tijekom veljače i početkom ožujka otvorila 156 novih radnih mjesta u svojim pogonima u Buzetu i Roču. Cimos je, naime, premjestio neke svoje pogone iz nekih drugih zemalja te ih otvorio ovdje, kaže za Lider gradonačelnik Buzeta Siniša Žulić.
Mi smo kao Grad i Županija dali neke subvencije, baš kao i država, kako bi došlo do ovog zapošljavanja. Cimos sada proizvodi dijelove za mnoge proizvođače automobila, ne više samo za Citroën i Renault, primjerice, sada radi i za BMW. Tvrtka dobro posluje, pa je lani ostvarila 360 milijuna eura prihoda, dva posto više nego godinu prije – kaže Žulić.