Prehrambena industrija Sektor koji ima s čime biti među strateškim pokretačima rasta

U natoč šestog godini gospodarske krize hrvatski prehrambeni sektor još se drži. Rezultatima ne treba biti previše zadovoljan, a zbog izazovnog, prije svega zasićenog okružja potrebno je iskoristiti svaku priliku koja se pruži. Izlaz za probleme koji pogađaju domaće brendove i proizvođače trebaju biti povezivanje i izvoz, a prehrambenu industriju treba repozicionirati na važnije mjesto u industrijskoj strategiji. To su samo neki od zaključaka Liderove konferencije ‘Prehrambena industrija – prilike za rast’, koja je prošlog tjedna pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede održana u zagrebačkom hotelu Westin.

Komplicirano okružje Prilike treba stvoriti, rekao je izvršni direktor Agrokora zadužen za strategiju Zdravko Marić. On bi ih stvorio povezivanjem prehrambene i poljoprivredne industrije i boljim korištenjem lako dostupnim potencijalima poput zemljišta, koja treba okrupniti i obogatiti infrastrukturom. U tome bi uvelike mogla pomoći i Europska banka za obnovu i razvitak (EBRD). Prema riječima Vedrane Jelušić Kašić, direktorice EBRD-a za Hrvatsku, novije članice EU pokazuju više sentimenta za proizvode koji dolaze iz Hrvatske. EBRD je u agribiznis u Hrvatskoj i regiji dosad uložio oko 1,1 milijardu eura, a unatoč krizi investicije u taj biznis nastavljaju rasti.

Zvjezdana Blažić, pomoćnica ministra poljoprivrede, izrazila je nezadovoljstvo položajem prehrane u industrijskoj strategiji. Rezultatima ne možemo biti zadovoljni, okružje je komplicirano, a sustav trom. U takvim okolnostima Vlada je izradila niz strateških dokumenata koji će biti temelj za razvoj. Ministarstvo gospodarstvo treba pohvaliti zbog izrade industrijske strategije, bilo je krajnje vrijeme da Hrvatska dobije takav dokument, ali mi ne možemo biti zadovoljni položajem prehrambene industrije u njoj – veli Blažić. Rangiranje prehrambene industrije u čuvare, a ne pokretača gospodarstva za Ministarstvo poljoprivrede neprihvatljivo je.

Nikako se ne možemo složiti da naša proizvodnja hrane nema potencijal za nastup na stranim tržištima. Nalazimo se na iznimno zaštićenom tržištu EU, ali novim idejama to možemo promijeniti. Razvoj novih proizvoda s pravim ljudima i mnogo rada put je do dobrih rezultata – zaključila je Blažić. Novosti u vođenju gospodarske vanjske politike predstavio je Joško Klisović, zamjenik ministra vanjskih i europskih poslova, koji je naglasio da ta politika sada ima tri cilja – prvi je podrška izvoznicima, drugi zaštita izvoznika i treći privlačenje stranih investicija. Do jučer se sve to radilo ad hoc, a sada sustavno, rekao je Klisović. Osim toga Ministarstvo je odredilo i prioritetna tržišta za svoje aktivnosti, a to su prvo zemlje EU i Cefe, zatim bivše sovjetske republike, Bliski istok i arapske zemlje, SAD i pojedine zemlje Dalekog istoka, a na trećem su mjestu ad hoc poslovi koji se pojavljuju u nekim drugim dijelovima svijeta.

Partneri, a ne konkurenti Boris Teški, vlasnik konzultantske tvrtke Instar, govorio je modelima udruživanja u prehrambenoj industriji. Cijeli lanac vrijednosti nalazi se pod pritiskom okružja te borbe za profitabilnost i opstanak. Udruživanje je u tom kontekstu jedino rješenje i izlaz – rekao je Teški. Kada je riječ o klasičnim preuzimanjima i spajanjima primjetan je trend stagnacije i nizak interes stranih ulagača. Kooperacije i zadrugarstvo su danas, rekao je Teški, gotovo nepoznat model suradnje u Hrvatskoj. S druge strane, ti su modeli prisutni u svijetu, a Teški je naveo primjere dvije globalne kompanije, Nestlé i Danone, koje su rasle akvizicijama, ali danas surađuju međusobno i s drugim kompanijama putem joint-venturea.

Klaster konkurentnosti prehrambeno-prerađivačkog sektora bila je tema izlaganja Jadranke Ivanković, članice Uprave Podravke. Svrha klastera umrežavanje je javnog, privatnog i znanstveno-istraživačkog sektora. Temeljna je zadaća jačanje konkurentnosti i stvaranje dodane vrijednosti, osnivanje centara kompetencija čiji je cilj komercijalizacija inovacija i primjena novih tehnologija u području hrane, horizontalno povezivanje, suradnja s drugim klasterima konkurentnosti – rekla je Ivanković. Konkretan primjer udruživanja je Klaster hrvatski pršut, koji je predstavio Darko Markotić iz Mesne industrije Braća Pivac. Cilj je klastera osigurati kvalitetan tradicionalan proizvod koji svojom kvalitetom može konkurirati i biti bolji od pršuta koji dolaze iz Španjolske i Italije. Također, cilj je okupljanje svih proizvođača na jednom mjestu u partnerskom, a ne konkurentskom odnosu – rekao je Markotić.

Dr. Zoran Aralica s Ekonomskog instituta govorio je o konkurentnosti hrvatske prehrambene industrije, a dr. Zoran Herceg s Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta o razvoju novih prehrambenih proizvoda. Njihova su izlaganja primjerima iz prakse potkrijepili Boris Dujmović, vlasnik tvrtke Mariolina s Krka, koja se sa svojim proizvodima probila na lokalno hotelsko-restorantsko tržište, te Goran Markulin, predsjednik Uprave Cromarisa, tvrtke koja se je probila na 14. mjestu u uzgoju morske ribe na svijetu.

Kako je Zvečevo ušlo u Tesco U finalnom dijelu konferencije održan je i okrugli stol ‘Partnerstvo za izvoz’, na kojem su se razmatrale opcije prehrambenih kompanija za zajednički nastup u inozemstvu. Ivan Mišetić iz Atlantic Grupe priznao je da je ta kompanija razgovarala o potencijalnom zajedničkom nastupu, ali ništa od toga nije se konkretiziralo, a Teški smatra da je za manjak interesa glavni razlog ljudski faktor, tj. loše odluke. Dobri projekti, naime, padaju u vodu jer nema interesa za vlasničko povezivanje. Čim se u neki projekt uključi industrija, kao što se uključila u Udruženje vinara, projekt je krenuo, a s njim i novac, objašnjava Teški te dodaje da se ‘razmazivanje novca na sitne projekte mora zaustaviti’. Duro Horvat, šef Udruženja vinara, dodao je da je njihov projekt uspio jer su svi članovi našli konsenzus i interes.

Zaključno, o važnosti svjetskog halal tržišta govorio je Aldin Dugonjić, rukovoditelj Centra za certificiranje halal kvalitete, a o međunarodnom uspjehu i proboju na polici britanskoga trgovačkog lanca Tesco govorio je predsjednik Uprave Zvečeva Milan Pucar. Da bi ostvarili taj golem pothvat, u Zvečevu su morali ponovno zaslužiti sve certifikate, a u Tescu su kao najveću prednost vidjeli 25-godišnje iskustvo u proizvodnji za Nestlé. Da se poslužim rječnikom farmaceutske industrije, danas u prehrambenoj industriji možete biti originatori, potpuni generičari ili kombinacija ta dva pristupa, kao što je Zvečevo – zaključio je Pucar.