Home / Tvrtke i tržišta / PLACENI TV Trzište raste prema stopi od pet posto na godinu

PLACENI TV Trzište raste prema stopi od pet posto na godinu

Oglašivači u Hrvatskoj još nisu otkrili televizijske kanale koji se naplaćuju. Procjenjuje se da su lani za njih ukupno izdvojili između sedam i osam milijuna kuna, od čega 80-ak posto za Fox. U susjednim zemljama oglašivači financiraju trideset posto prihoda pojedinih tvrtki.

Često se u javnosti spominju konkurentske odnose TV operatera poput MaxTV-a ili B.neta, no rijetko se govori o najgledanijim stranim kanalima koji sve više osvajaju regionalno tržište. To je HBO učinio još prije deset godina, Al Jazeera prije dvije, a u siječnju ove godine, nakon otvorenja uređa u Ljubljani i Beogradu, ured u Zagrebu otvorio je i Fox International, koji u portfelju ima kanale Fox, National Geographic i Universal.

Nedavno je i tvrtka N1 potpisala partnerski sporazum s Turner Broadcasting System Europeom, matičnom tvrtkom CNN Internacionala, prema kojem je CNN-ov ekskluzivni partner za regiju. Program će emitirati iz triju velikih informativnih produkcija centara u Zagrebu, Sarajevu i Beogradu, i to za više od petnaest milijuna gledatelja, a na čelu hrvatske podružnice bit će Dubravko Merlić.

Putem tri distribucijska kanala (kabelske, IP TV ili satelitske platforme) naplatna televizija (pay TV) u sedamstotinjak je kućanstava, što je otprilike 46 posto kućanstava. Prema mišljenju stručnjaka iz branše, tržište pay TV-a u Hrvatskoj razvija se polako, ali ipak u smjeru u kojem su već odavno otišle neke susjedne zemlje i većina zapadnih zemalja.

  • Doseg tih kanala nikad neće biti sto posto, ali procjenjujemo da bi u budućnosti mogao dosegnuti tri četvrtine hrvatskog teritorija. Trajanje tog puta ovisit će s jedne strane o aktivnostima koje će MaxTV, Iskon, B.net, Evo TV i ostale platforme provoditi da bi privukle dodatne korisnike, a s druge o atraktivnosti sadržaja – objašnjava Miro Bižić, prodajni direktor Fox Internationala u Hrvatskoj.

Fox se u Hrvatskoj usredotočio na prodaju oglasnog prostora i osnaživanje odnosa s hrvatskim partnerima. Objašnjavajući odnose na tržištu oglašavanja, Bižić kaže da taj segment TV oglašavanja među hrvatskim oglašivačima u 2013. nije zauzeo ni pet posto ukupnog TV oglašavanja. Prema njegovim procjenama, oglašivači su tijekom 2013. za oglašavanje na pay TV kanalima ukupno izdvojili između sedam i osam milijuna kuna, od kojih je osamdesetak posto uloženo u kanale iz Foxova porijekla: Fox, Fox Life, Fox Crime, National Geographic i 24Kitchen. Fox namjerava kratkoročno potaknuti oglašivače da barem pet posto ukupnoga oglašivačkoga kolača usmjere na njegove platforme, a dugoročno deset posto.

Bižić tvrdi da se na svjetskom tržištu briše granica između pay TV i free to air televizija, da je većina oglašivača shvatila da im pay TV kanali donose financijski potencijalnu publiku, što se vidi u rastu prodaje proizvoda koji se oglašavaju na kanalima. Početkom godine hrvatski oglašivači shvatili su važnost i učinkovitost tih platformi. Kategorija pay TV-a jedina je koja je prošle godine, uz digitalno oglašavanje, stabilno rasla. Prema podacima Agencije za elektroničke medije, tržište naplatne televizije unatoč receziji raste prema stopi od pet posto na godinu. To se predviđa i u ovoj godini.

Osim nacionalnih koncesionara na alternativnim distribucijskim platformama dostupno je više od sedamsto različitih kanala. S obzirom na promjenjive uvjete hrvatskih distributera za malo kanala ima konzistentnih podataka o gledanosti jer je gledanost takvih kanala usko vezana uz platforme na kojima su dostupni. U svakom slučaju, dominiraju dječji, zabavni (serije i filmovi), dokumentarni i sportski kanali, što je jasan znak da na nacionalnim programima nedostaju upravo takvi sadržaji. Gledanost tih kanala u posljednjih sedam godina znatno se povećala, s osam posto udjela u 2006. na gotovo dvadeset posto u 2012.

Iako se N1 najavljuje kao ‘prvi regionalni informativni program na području bivše Jugoslavije’, stiže nakon Al Jazeera Balkans, koja programom pokriva isto područje; na tom polju konkurencija će se itekako zaostriti. Dok nam iz N1 nisu stigli nikakvi odgovori, u Al Jazeera kažu da je zdrava konkurencija uvijek dobrodošla, posebice u istom žanru – regionalnom kanalu vijesti. Al Jazeera Balkans dostupna je od kraja 2011. na gotovo svim kabelskim i drugim platformama u svim zemljama bivše Jugoslavije i njezin je trenutačni doseg više od četiri milijuna kućanstava. U stopostotnom je vlasništvu Al Jazeera Networka, tvrtke koja je opet u stopostotnom vlasništvu korporacije Al Jazeera Media Network iz Dohe. Al Jazeera Media Network agresivno se širi diljem svijeta: već je otvorila Al Jazeera America i Al Jazeera Turk, i to uz Al Jazeera Arabic, egipatsku Al Jazeera Mubasher Misr i Al Jazeera English. U planu su operacije na francuskom i španjolskom, svahiliju te jeziku bahasa u Indoneziji.

Početno ulaganje za Al Jazeera Balkans bilo je blizu dvadeset milijuna eura, ali Al Jazeera Media Network nastavlja ulagati u regiju. – Iako je u prve dvije godine stopa rasta bila umjerena, gledanost Al Jazeera stalno raste; posljednjih nekoliko mjeseci bilježimo napredno sjećan rast. Glavni razlozi porasta gledanosti nove su emisije u vlastitoj produkciji, praćenje izvanrednih događaja u svijetu i u regiji uživo te proširenje distribucijskog dosega – komentira PR-ovka Melina Kamerić iz sarajevske središnjice Al Jazeera.

Prema njihovu stajalištu, tržište kabelskih televizija u Hrvatskoj nikad prije nije bilo tako konkurentno; uz dosadašnju ponudu raste broj uskospočijaliziranih kanala kao što su putopisni ili kulinarški. Gledatelj ima izbor kakav nikad prije nije imao, a TV postaje suočavaju se s izazovom kako pronaći svoje mjesto na TV ekrani gledatelja. – Ponuda informativnih kanala u Hrvatskoj uglavnom se svodi na kanale na stranim jezicima. To su većinom informativni kanali velikih svjetskih TV mreža na engleskom jeziku. I javni servis i komercijalne TV postaje nude informativni program nekoliko puta na dan, što vjerojatno zadovoljava osnovne potrebe stanovništva za vijestima. Ipak, velik dio gledateljstva želi čuti vijesti iz regije i iz cijelog svijeta, pa se tu otvara prostor za razvoj poslovanja. Od informativnih kanala na našem jeziku Al Jazeera Balkans trenutačno jedina nudi informativno-dokumentarni sadržaj gotovo 24 sata na dan, obrađujući teme iz regije – zaključuje Kamerić.

Zagrebačka središnjica Al Jazeera ima devetoro zaposlenika, a na čelu je tima Martina Kiseljak. Prve dvije godine u fokusu nije bilo ostvarivanje prihoda od reklama, ali sada Al Jazeera stoji na raspolaganju hrvatskim oglašivačima koji će zadovoljiti uvjete i kriterije za emitiranje na njezinu kanalu. HBO je kanal svima poznat po svojoj produkciji. Za razliku od drugih ne financira se novcem oglašivača, nego isključivo pretplatom. To je ujedno prvi potpuno lokalizirani filmski program koji se u Hrvatskoj pojavio prije desetak godina. Iako u HBO-u nisu htjeli govoriti o broju gledatelja, istaknuli su uzlazni trend, uz rast broja pretplatnika.

Nakon programa HBO i HBO Comedy sljedeći korak bilo je pokretanje premium kanala Cinemax 1 i 2 u Hrvatskoj. U HBO-u kažu da je tržište pay TV-a u Hrvatskoj još u fazi razvoja i rasta te je relativno kompetitivno zbog jakog utjecaja regulatora. Mnogo je i filmskih i zabavnih kanala koji se fokusiraju na filmski i serijski sadržaj, zato očekuju jačanje konkurencije u tim sadržajnim segmentima.

Uz širenje programskog sadržaja HBO je razvio specifične usluge, poput HBO On Demand ili SVOD usluge HBO GO zahvaljujući kojoj se većina serija može gledati bilo kada i bilo gdje; najnovije serije iz HBO-ove originalne produkcije mogu se pak gledati dan nakon američke premijere, s hrvatskim titlovima i bez reklama. HBO u Hrvatskoj ima desetoro stalno zaposlenih, a čelni je čovjek u Hrvatskoj Marin Kariž. Koliko su god strani programi prema gledanosti još daleko od nacionalnih televizija, to tržište raste i postaje sve zanimljivije marketinškim industrijama u cijeloj regiji. Kad je riječ o Hrvatskoj, bez obzira na dominantnu uslugu HT-a s IPTV uslugom Max TV-a i Vipov B.net kabelskim kanalima, najveći izazov to što zbog nedostupnosti infrastrukture još nemaju doseg iznad pedeset posto kućanstava u Hrvatskoj.