N a m j e š t a j

Ikea planira zaposliti tristo radnika, ali idućih nekoliko godina u branši bi bez posla moglo ostati tri tisuće ljudi. Najviše će utjecati na manje proizvođače jeftinijega, pločastog namještaja te domaće distributere – trgovce namještajem, osobito u središnjem dijelu Hrvatske.

Iako distributeri tvrde drukčije, a proizvođači su umjereno optimistični, globalni švedski brend pomešć će konkurenciju u Hrvatskoj. Domaćim proizvođačima jedini je izlaz u izvozu.

Dok je prošlog tjedna Ikea završavala dizanje krovišta buduće robne kuće u Rujgici, hrvatska vlada u sklopu rebalansa proračuna skresala je poticaje domaćoj industriji namještaja sa 79 milijuna na 258 tisuća kuna. Gdje Ikea stigne, trava više ne nikne, čak i bez domaćih potpore švedskom osvajaču. Dio hrvatskih proizvođača namještaja predviđa da će njezin dolazak rezultirati sindromom spaljene zemlje, ponajprije u središnjoj Hrvatskoj. U vrlo kratko vrijeme u industriji namještaja, predviđaju, ostat će bez posla tri tisuće zaposlenika. Istodobno će Ikea, švedski i najveći svjetski proizvođač i distributer namještaja, u Hrvatskoj zaposli tristo radnika. Trenutačno je u tijeku natječaj u kojem traži 140 radnika.

Ikein dolazak ipak će više osjetiti distributeri inozemnog namještaja nego hrvatski proizvođači, koji pokrivaju manje od trideset posto domaćeg tržišta namještaja i orijentirani su na izvoz. Ipak, prigovaraju da je vlast u posljednjih petnaestak godina više ustupaka učinila Ikei, koja je u Hrvatskoj uložila 685,2 milijuna kuna, nego domaćoj drvnoj industriji, koja ostvaruje više od osam milijardi kuna prihoda na godinu i izvozom zaradi više od pet milijardi kuna.

• I bez dolaska Ikee trendovi s namještajem pogoršavali bi se jer je ta industrija u strukturnoj krizi niz godina zbog toga što se tome sektoru nije prišlo kao strateškom. Kada u tako neugodnom trenutku na tržište dolazi ‘kolos’, to ne može proći bez dodatnih posljedica. U roku od nekoliko godina u proizvodnji i distribuciji namještaja ukupno će biti izgubljeno više od tri tisuće radnih mjesta – kaže Marijan Kavran, direktor Hrvatskoga drvno-noga klastera.

No s Kavranovom tvrdnjom ne slaže se Zdravko Jelčić, predsjednik Uprave Spin Valisa iz Požege i predsjednik Udruženja drvoprerađivačke industrije u Hrvatskoj gospodarskoj komori, zbog toga što je hrvatska drvena industrija tradicionalno usmjeren na inozemno tržište. – Ikei će najviše utjecati na manje proizvođače jeftinijeg, pločastog namještaja te domaće distributere – trgovce namještajem osobito u središnjem dijelu Hrvatske – kaže Jelčić.

Slijedom toga drvena industrija od Ikee očekuje kompenzaciju za sve pogodnosti koje joj je omogućila hrvatska vlada (prenamjena poljoprivrednog zemljišta u građevinsko, infrastruktura, otvaranje lokalnog i regionalnog tržišta…) tako što će, uz devet i pol tisuća svojih artikala, na police plasirati i one domaćih proizvođača.

• Percepcija hrvatske drvne industrije je da je Vlada mogla uvjetovati određeni postotak domaćih proizvoda na policama Ike, a sve u cilju očuvanja radnih mjesta. Nitko nije protiv tržišnog natjecanja, ali sve pametne vlade vode politiku nacionalnih interesa te pregovaraju u cilju zaštite domaćih industrije – kaže Jelčić.

Na pitanje hoće li surađivati s hrvatskim proizvođačima, u Ikei odgovaraju da još od 1982. surađuju s Tvinom, a danas i s Feroplastom iz Buja. Očekuju da im se jave i drugi hrvatski proizvođači proizvoda za uređenje doma, dijelove i srovine.

• Domaće tvrtke nisu u mogućnosti odgovoriti ekonomiji obujma i proizvesti stotine tisuća konkurentnih proizvoda kao što to radi Ike, uspješnim modelom eksternalizacije. Nezamisivo je da se jednom odlukom Vlade Švedanima omogućilo više nego cijeloj drvnoj industriji tijekom deset godina – upozorava Kavran.

Ne misli Kavran da nije trebalo izmjestiti naplatne kućice na cesti kod Zagreba zbog Ike, nego da je istovremeno trebalo domaćoj industriji ponuditi više pogodnosti i to na duži rok. Prema Kvaranovu mišljenju, Ike je tek jedan u nizu goručih problema u sektoru, iako hrvatska vlada investiciju Ike doživljava kao svoj uspjeh. No ta se investicija, drži Kavran, ne temelji na razvojnim ili ekonomskim procjenama i simulaciji razvoja te industrije.

Kavran napominje da Ikea nosi i određeni kulturološki i socijalni žig; što je vrlo pozitivno jer svima građanima daje priliku konzumirati ‘kvalitetniji’ dizajn uz dobru cijenu.

• Ikea je pravi reprezent konzumerizma jer potiče kupce da više kupuju i donosi trgovačko osvježenje, lakoću kupovanja – kaže Kavran, koji drži da hrvatski brend treba postati masivni namještaj izrađen od slavonskog hrasta, kvalitetan i moderno dizajniran.

Proizvođača masivnog namještaja Brestovac iz Garešnice Ikea neće ugroziti jer većinom izvozi. Domaći proizvođači imaju kvalitetan namještaj, ali ne mogu utjecati na mijenjanje svijesti i izbor hrvatskih potrošača. No u Brestovcu drže da bi resorna ministarstva trebala za sve propisati iste uvjete kontrole kvalitete kakvih se moraju pridržavati i izvoznici namještaja u EU.

U Primi iz Bjelovara, jednom od najvećih hrvatskih proizvođača i prodavača namještaja, tvrde da dolazak Ike neće negativno utjecati na njihovo poslovanje: – Svi će trgovački lanci namještaja osjetiti dolazak Ike, ali ne toliko da bi bilo kome bili ugroženi opstojnost i poslovanje. Prima ima 50 maloprodajnih lokacija po cijeloj Hrvatskoj, a za očekivati je da će Ike imati najveći utjecaj na tržište Zagreba i okolice – kaže Mirjana Ivković, Primina referentica za odnose s kupcima.

Primin optimizam dijeli i slovenska Lesnina, koja je dio austrijske grupacije XXXL. Ima dva prodajna centra u Zagrebu, po jedan u Splitu, Rijeci, Čakovcu, Varaždinu i Osijeku, u drugoj polovini godine otvara centar i u Zadru, a iduće godine otvorit će prodajni centar u Puli i novi u Osijeku.

• Lesninu je svaki novi igrač na tržištu potaknuo na dodatni rast svih ovih godina. To očekujemo i od Ike, koja nam nije konkurenica jer je riječ o drugoj vrsti namještaja – samoposluživanju i brzoj kupnji. Lesnine su prednosti prodajna mreža i to što za istu cijenu nudimo bolju kvalitetu. No bilanca će pokazati je li Ike utjecala i jesmo li primijenili dobru taktiku – kaže Rajko Magdalenc, član Uprave i generalni direktor Lesnine Hrvatska. Ta tvrtka zauzima 30 posto hrvatskog tržišta namještaja, na kojem ostvaruje osam posto u odnosu na cjelokupni prihod. Prodaja namještaja rasla je lani 14,5 posto, a ove godine očekuju isti ili sličan rast.

• Doima se da je najrealniji u procjeni utjecaja Ike na hrvatsko tržište namještaja Slobodan Školnik, predsjednik Uprave trgovačkih centara Emmezeta i Kika: – Gdje god posluje, Ikea, zauzima najmanje 10 posto tržišta i tako će biti i u Hrvatskoj. Već pet godina zaredom hrvatsko tržište namještaja pada u vrijednosti. U međuvremenu su na smaženom tržištu napravljena brojne investicije i znatno povećan broj prodajnih kvadrata. S obzirom na to da nema rasta tržišta, svi ostali igrači imat će pad prodaje – kaže Školnik dodajući da je grupacija Steinhoff, kojoj pripadaju lanci Emmezeta i Kika, poslije Ike drugi najveći svjetski igrač u segmentu namještaja. Steinhoff ima iznimno jak nabavni lanac, što omogućuje konkurentne cijene u odnosu na sve konkurente, pa i Ikeu.

Ikea trenutačno formira cijene, a kolike će biti znat će se nekoliko tjedana prije otvorenja kada će biti objavljen katalog na hrvatskom jeziku te asortiman zajedno s cijenama na tvrtkim internetskim stranicama. Koliki god optimizam u javnosti pokazali distributeri i proizvođači na hrvatskom tržištu namještaja, itekako su svjesni da im je Ike trenutačno, zbog niskih cijena i niske kupovne moći stanovništava te bogate i raznovrsne ponude, ozbiljna konkurencija. Na tržištu koje ne raste, gdje je BDP u posljednjem kvartalu prošle godine pao za 1,2 posto, a tisuće zaposlenika svaki mjesec ostaju bez posla, i najmanji gubitak tržišnog udjela bit će teško nadoknaditi.