U travnju očekujemo obvezujuće ponude za kupnju Hypo banke u Hrvatskoj. Ozbiljno pregovaramo s nekoliko zainteresiranih ulagača. Njihov interes za privatizaciju banaka u današnjem nepovoljnom okružju potvrđuje kako su naše banke stabilne i u dobroj poziciji za buduće poslovanje.
-
Restrukturiranje Hypo grupe aktualna je tema i u hrvatskim medijima jer Hypo Hrvatska ovisi o sudbinu matične banke. Spominje se mnogo oprečnih scenarija, kakav je trenutačan status? – Najprije treba objasniti jednu stvar koja se u medijima znala pogrešno interpretirati. Restrukturiranje Grupe ima dva osnovna plana. Prvi se odnosi na osnivanje neovisne institucije u koju će se strukturirano izdvojiti ‘wind-down entities’, odnosno dijelovi starog poslovanja koji opterećuju banku, a koji nisu u planu za privatizaciju; riječ je uglavnom o nebankarskim poslovima. Taj proces teče potpuno odvojeno od drugog osnovnog plana, od privatizacije mreže poslovno i operativno snažnih podružnica u Jugoistočnoj Europi, poput one u Hrvatskoj.
-
Koliko se može iščitati iz medijskih izvješća, dojam je da u Austriji nema konsenzusa o konceptu restrukturiranja Hypa? – Da bismo razumjeli situaciju, treba poznati austrijsku unutarnju politiku, u kojoj se još vode rasprave o prošlosti Hypa i odgovornih ljudi poput Jörga Haidera. Jedno od političkih nešlaganja između Vlade i oporbenih stranaka odnosi se i na spomenuto, za Austriju važno pitanje kako organizirati tu ‘wind-down’ instituciju s opterećenom imovinom na koju otpada približno pola bilance. Inače, operativne banke iz Jugoistočne Europe svoje su bilance već očistile od spomenutoga portfelja loših kredita te ojačale svoj tržišni položaj. Sada preostaje još samo završiti model ‘wind-down’. Budući da bi takva ustanova u vlasništvu države utjecala i na austrijski proračun te zaduženost, jasno je odakle žestoke političke rasprave. Stalno kontaktiramo s Ministarstvom financija i Austrijkom narodnom bankom kako bismo zajedno pronašli najbolje rješenje koje će biti u interesu države, naših banaka i klijenata.
