Home / Tvrtke i tržišta / 1. Mobilna hrana

1. Mobilna hrana

Sve više obroka jedemo izvan doma. Lokacija je sve, tvrde agenti za nekretnine, a čini se da će to biti i moto svih u industriji pakirane hrane. Brendovi koji nude povoljne i pouzdane prijenosne ‘single’ formate svojih proizvoda prednjačit će pred drugima. Tu su i proizvodi koji eliminiraju dodatni napor korisnika u brizi za zdravlje. Primjerice, to mogu biti orašasti plodovi, mogu zadovoljiti gotovo sve dnevne vitaminske i mineralne potrebe. No to se još više odnosi na energijske pločice, čija prodaja i dalje raste. Ipak, od njih se očekuje novo ruho, ponajviše prelazak na pločice koje nisu samo energijske ili funkcionalne nego i izrazito aromatične. Naime, kod funkcionalnih je pločica okus još u drugom planu.

Drevne žitarice i sjemenke poput kvinoje, lana, chije (bogate bjelančevinama, vlaknima, omega-3 masnim kiselinama i antioksidansima) sve se više pojavljuju i u običnim proizvodima poput granola, krekeri i kruha. Još donedavno te su sjemenke i žitarice bile popularne samo među prehrambeno i zdravstveno osviještenim skupinama potrošača, no danas je većina dovoljno informirana pa očekuje visoku hranjivu vrijednost i svestranu funkcionalnost proizvoda. I današnje poslovne i šobiz-zvijezde, uostalom, često propovijedaju da svoje energijske potrebe namiruju pomodnom tzv. paleodijetom, koja se oslanja upravo na prehrambene navike kamenog doba.

Čist obraz brenda postaje izrazito važan, potrošači traže više transparentnosti u hrani i piću. Proizvođači će biti pod sve većim pritiskom javnosti kad je riječ o zdravstvenoj ispravnosti namirnica i njihovoj proizvodnji. Očekivat će se što manje obrađena hrana, a ne smiju se zanemariti ni dvojbe i rasprave o GMO-u, koje će se i dalje zaoštravati. U svijetu interneta, u kojem loša vijest u sekundi postaje svjetska, lažna transparentnost začas se kažnjava. A treba napomenuti i da su mnogi od najvećih, na emocijama izgrađenih brenda već presložili svoje poslovne modele i procese u skladu s većom transparentnošću te ih šire i na svoje dobavljače i partnere.

Bjelančevine će biti jedan od najtraženijih nutrijenata u grikalicama i gotovim i polugotovim jelima. Konkretno, potrošači žele čišće oblike bjelančevina, poput orašastih plodova, sjemenki, mahunarki, jogurta. Povećanje prodaje visokoproteinskih jogurta na zapadnim tržištima dokaz je za tu tvrdnju. Zasad se čini da se proteinima nabijena gotova ili polugotova jela najbrže približavaju futurističkom idealu – piluli umjesto jela – koja nas lišava nabave, pripreme, pa i žvakanja. Očekuje se da će ubrzo vidjeti proteine i u neočekivanim oblicima. Uostalom, već vrijedi pravilo da se itekako prodaje uočljivo istaknuta gramaža bječančevina u proizvodu na njegovoj prednjoj strani, bilo da je riječ o začinima bilo smjesama za roštilj.

Na grikalice se i dalje nemilice troši, pa ta kategorija globalno raste. Budući da ljudi tradicionalna tri obroka polako zamjenjuju za više manjih, prihvaćaju grikalice kao manje međuobroke. Ne začuđuje stoga da ih sve više na tržište stiže s tvrdnjom ‘prirodno’, ‘bez glutena’, ‘od cijeloga zrna’. Prodaja bezglutenskih, veganskih i integralnih grikalica posebice posljednje dvije godine u svijetu bilježi velik rast.