Enter Zagreb

1. ožujka zauzet će mjesto zagrebačkoga Totalnog FM-a i postati prvi hrvatski radio koji ima koncept CHR (Current hits radio – radio s aktualnim hitovima). Namijenjen je mladoj populaciji, između 15 i 29 godina. Puštat će aktualne najveće svjetske hitove, urbanu klupsku glazbu (club bangers). Podršku prilikom pokretanja dao je Christian Schalt, CEO na najslušanijem berlinskom CHR radiju Kiss FM-u, a surađivao je sa sličnim postajama u Austriji i Engleskoj. Kao prvi cilj ističe da se Enter mora nametnuti mladim slušateljima.

2. Radio je namijenjen ponajprije mladoj generaciji i prvi mu je cilj u sljedećih dva do tri mjeseca nametnuti se kao prvi izbor za mlade. Oni traže svjetske hitove i taj model odlično funkcionira na svim tržištima. Mislim da je pravi trenutak za pokretanje takvog projekta jer to nedostaje ovom tržištu – smatra Schalt.

Enter Zagreb namijenjen je mladoj populaciji, a svoje slušatelje oduševit će brojnim najpoznatijim svjetskim hitovima, poput Aviciija, Martina Garrix, Armin Van Buurena, Beyonce, Rihanne i mnogih drugih. Moći će se pojaviti i jedinstvenim puštanjem club bangers glazbe u rotaciji, a na repertoaru nove radiopostaje naći će se isključivo najnoviji hitovi i oni koji to tek trebaju postati. Subotnja večer rezervirana je za svirku uživo DJ-a uz vrhunske Enter Club Mixeve koji će mlade željne zabave tradicionalno zagrijavati za vrući subotnji izlazak. Iako su mladi ciljana skupina, to ne isključuje ostale dobne kategorije.

• Riječ je o konceptu koji je brz i prigodan za mladenački način života. Ali prava definicija bi bila da je to radio za sve koji se osjećaju mlade i žele čuti nove hitove. To je razlika između te vrste i klasičnih AC radija (radio s hitovima za starije). Ovdje će se vrtjeti svjetski hitovi ne stariji od nekoliko godina – dodao je Schalt.

Enter Zagreb ima koncesiju za područje Zagreba s okolicom, a s obzirom na to da je riječ o nešto više od milijun stanovnika Schalt kaže da je riječ o tržištu taman veličine za jednu takvu postaju. Ističe kao primjer Berlin, koji ima čak pet takvih postaja.

• U Berlinu je tržište prezasićeno i zbog toga se teško nametnuti kao tržišni lider. Ovo je drugačiji slučaj i Enter ima veliku priliku postati prvi izbor za mlade slušatelje – smatra.

To je odlična prilika i za oglašivače. Naime, ciljana su kategorija mladi slušatelji do kojih je inače teže doprijeti, a na svjetskim primjerima pokazalo se da se preko CHR koncepta najbolje reklamiraju proizvodi namijenjen njima. U Austriji i Njemačkoj oglašivači su to prepoznali, a Schalt ne vidi razlog zašto ne bi tako bilo i u Hrvatskoj.

• Brendovi kojima je cilj mlađa publika i koji su novi na tržištu u našim primjerima odmah su prepoznali tu priliku. Mislim da će tako biti u Hrvatskoj. Ovo je odlična promocija za elektroniku, šoping-centre, modne marke, sve industrije koje ciljaju mladu populaciju. Ali ne treba isključiti i ostale jer nije populacija ograničena samo na tu kategoriju – ističe.

Za oglašivače je bitno znati da je na takvom radiju udarno vrijeme za reklame malo drugačije. Naime, prema istraživanjima, mlada populacija nije toliko uz radio u jutarnjim satima već više u kasne popodneve sate i predvečer. A s hitovima prije izlazaka petkom i subotom navečer to postaje izazovno vrijeme za oglašavanje. Velika prednost za Enter što se oglašavanja tiče dobri su primjeri iz susjednih zemalja, koji su pokazali uspješnost takvoga koncepta u dolasku do mlade populacije.

• Možda će neki brendovi htjeti pričekati prve konkretne rezultate, ali mnogi internacionalni lanci od početka će se htjeti oglašavati. Uvidjeli su da je u drugim zemljama.

Poslovni model tvrtke Telecor Zagreb, koja se bavi plasiranjem patenata, prezentirala je Jovana Đurić. Jedan od važnijih projekata te tvrtke je gu- meno-cestovni željeznički prijelaz DR-1, koji se realizira u suradnji s Hrvatskim željeznicama. Morate imati viziju i mnogo strpljenja, ideja je samo jedan posto cijeli priča. Vjerujte u sebe i času uvijek promatrajte kao polupunu – poručuje Đurić.

Zagrebačka tvrtka Holosys bavi se proizvodnjom softvera i uređaja za daljinsko očitavanje potrošnje vode, plina i struje. Nas četiri inženjera, osnivača tvrtke, radili smo mnogo, ali prihod nije odgovarao uloženom trudu. Grijesili smo i mijenjali poslovne modele sve dok se nismo odlučili orijentirati samo na proizvode. Nije bilo jednostavno reći ne mnogim dobrim projektima, ali tek kada smo odbili razvijati proizvode za druge i usredotočili se na vlastite, uspjeli smo – izjavio je Tomislav Lekić, direktor tvrtke.

Predstavljen je i rezultat digitalne revolucije – poslovni model Social Business, o kojem je govorio Ivan Maglić iz tvrtke Gartner. Tema okruglog stola konferencije bila je kako država potiče poduzetnike. Da neki projekt dobije potporu treba biti realiziran prema inovativnom poslovnom modelu, imati tržišni potencijal, kvalitetan tim i konkurentska prednost, poručili su Iva Kelava iz Hamag Investa, Dalibor Marjanović iz Bicroa, Antonija Mršić iz Ministarstva poduzetništva i Jadranka Mršić Hebrang iz HBOR-a.

Država riskira i financira projekt samo ako ima tržišnu perspektivu, glasio je odgovor na pitanje kako se spomenute institucije nose s rizicima, koje je birokratima postavio voditelj okruglog stola Miodrag Šajatović. A zašto nije aktivan fond rizičnoga kapitala zanimalo je profesorica Slavica Singer iz CEPOR-a?

Mršić Hebrang otkrila je da su u tijeku pregovori kako bi se putem strukturnih fondova pokušalo doći do sredstava za financiranje poduzetnika te da će se rezultat znati do kraja godine. Uspjeti se može samo poveća li se učinkovitost, poručila je Silvija Ferenc, konzultantica i trenerica, otvarajući temu kako se promijeniti, postati bolji i inovativniji. Mirna Marović, CVCA, istaknula je da trebamo idol heroja poduzetnika i novu generaciju – želim biti poduzetnik. Prof. dr. sc. Nedjelko Perić, dekan zagrebačkog FER-a, poručio je da takva generacija već staza jer studenti toga fakulteta slušaju kolegije iz poduzetništva i ekonomije. Poduzetnik i poslovni anđeo Hrvoje Prpić upozorio je da država treba promijeniti stajalište prema poduzetništvu. Uspoređujući englesko i hrvatsko zakonodavstvo, Prpić je zaključio kako nije siguran da je država svjesna što bi uopće trebalo promijeniti. No bez promjena i prilagodbi nema napretka, zaključili su sudionici konferencije.