Budenje klastera

Odnosno nadnacionalnim tržištima. Pritom je moguće i scenarij stvaranja novih nadnacionalnih poduzeća radi sudjelovanja više manjih poduzeća na trećim tržištima, ponajprije istočno od regionalnog okružja u kojem se nalazi Hrvatska, a to je Jugoistočna Europa – smatra Aralica, inače autor sektorskih analiza Ekonomskog instituta posvećenih prehrambenoj industriji.

U cijeloj ovoj priči više bi nego važnu riječ trebao imati Hrvatski klaster konkurentsni prehrambeno-prerađivačkog sektora, koji je prije malo više od godinu dana osnovala Agencija za investicije i konkurentsnost. Taj je klaster okupio 40-ak institucija i tvrtki, predsjednica mu je Jadranka Ivanković, članica Uprave Podravke, a dopredsjednik Zvonimir Novak iz Euvita cluster. Cilj mu je povećanje konkurentsnosti i osnaživanje prehrambeno-prerađivačkog sektora, kako za ljuti konkurentske boj u Hrvatskoj, tako i izvan nje.

U Europskoj uniji udruživanje u proizvođačke organizacije, klaster, postalo je praksa. Primjera radi, u Italiji postoje stotine proizvođača sira parmezana kojima tamošnja krovna udruga regulira pravila igre o načinu njegove proizvodnje te daje pečat brojnim proizvođačima toga globalno poznatog proizvoda. Usporedbi radi, u Hrvatskoj su donedavno proizvođači kulena u Slavoniji vodili besmislene prijepore o imenu te kobasice (kulen ili kulin), no stvari se mijenjaju. Mljekari iz udruga Drava i Bilogora te članovi ostalih hrvatskih udruga proizvođača mlijeka, njih 130, udružili su se radi zastupanja proizvođača mlijeka pri formiranju otkupnih uvjeta. Bez obzira na lingvističke dileme, pokrenuo se i klaster slavonskog kulena, tu je i klaster HR pršut koji ujedinjuje proizvođače istarskog i dalmatinskog pršuta. Spomenimo i Vinistru, organizaciju istarskih vinara koji su prvi shvatili kako samo udruženi mogu svojoj malvaziji ili nekoj drugoj autohtonoj sorti s poluotoka dati neku dodanu vrijednost. Tu je i Euvita cluster, udruga prerađivača voća, povrća i ljekovitog bilja sa sjeverozapada Hrvatske, kojoj je cilj ruralni razvoj i zeleno poduzetništvo, konkretno program zdrave prehrane, prirodne medicine i dopune prehrani te prirodne kozmetike.

• Uspjeli smo definirati i već pripremiti neke nove konkretne mogućnosti povezivanja i nastupa na tržištu – kaže Novak, dodajući da je tu već pokrenut projekt suradnje Zagorske i Međimurske županije sa slovenskim Podravljem i Pomurjem te sa švicarskim i njemačkim i austrijskim mrežama i klasterima.

Od osnutka Hrvatskoga klastera konkurentsni prehrambeno-prerađivačkog sektora proširena je njegova organizacijska struktura, kaže dopredsjednik Zvonimir Novak. Članstvu su pristupile još neke institucije lokalne samouprave, ali i znanstvenoistraživačke organizacije, poput Instituta ‘Ruđer Bošković’, Prehrambeno-tehnološkog te Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

• Proteklih smo godinu dana radili na stvaranju strategije koju sada imamo. To je program ideja, posebice vezan uz programe i mogućnosti privlačenja sredstava iz fondova EU. Tako smo stvorili tehnološku platformu – trenutačno imamo 16 nacionalno važnih ideja, sada je na redu konkretizacija. Stvorili smo okružje u kojem djeluju i lokalna uprava i akademski zajednica i proizvođači, bilo mali, srednji ili pak oni najveći. Svi oni polako shvaćaju da samo umreženi i udruženi mogu o(p)stati – zaključuje Zvonimir Novak.